Neto plaće trebale bi rasti u drugoj polovici godine, ali samo zbog zakonskih izmjena, tj. ukidanja niže stope kriznog poreza i novih stopa poreza na dohodak, jer gospodarska aktivnost na sadašnjoj razini sigurno ne bi omogućila njihov rast, ocjenjuju analitičari PBZ-a u današnjim PBZ Tjednim analizama.
Prosječna neto plaća u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5.287 kuna, što je realan pad za 1,3 posto u odnosu na 2009. godinu, a uzme li se u obzir utjecaj posebnog poreza, realan pad dosiže oko 4 posto.
Uz očekivanja slabih stopa rasta BDP-a u sljedećoj i narednim godinama, rast plaća bit će sporiji nego u prethodnim razdobljima, iako je teško procijeniti kojim će se tempom odvijati u situaciji kada visoka nezaposlenost stvara protutežu rastu plaća, pa je moguće i dulje razdoblje stagnacije plaća.
Kretanja plaća bitno će se razlikovati među djelatnostima. Ne očekuje se u srednjem roku ponavljanje brzog uzlaznog ciklusa pojedinih sektora (građevina, trgovina, nekretnine, financijske usluge) koji je omogućio rast plaća u tim djelatnostima, a s obzirom na fiskalni manjak neizvjesno je ima li prostora za rast plaća u javnom sektoru.
Iako je lipanj prvi nakon devet uzastopnih mjeseci negativnih stopa u kojem se bilježi realno povećanje neto plaće od 0,1 posto na godišnjoj razini, s obzirom na krizni porez rast plaća bit će zaista ostvaren tek sa srpnjem.
Iako je prošlo tek dva mjeseca u kojima je ukinuta niža stopa poreza od 2 posto te primijenjene nove stope poreza na dohodak, podaci o prometu u trgovini na malo u srpnju pokazuju blagi porast potrošnje, pa je moguće da je uz turiste dio rasta došao i od nešto viših dohodaka zaposlenih te više razine zaposlenosti.
Tako je u srpnju ukupna zaposlenost povećana za 0,6 posto u usporedbi s lipnjem, a najveći broj novozaposlenih je registriran kod obrtnika i pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, iz čega je vidljivo da je porast zaposlenosti uglavnom sezonskog karaktera.
Na godišnjoj razini i dalje se bilježi pad broja zaposlenih od visokih 4,9 posto, a po završetku sezone analitičari PBZ-a očekuju ponovni rast broja nezaposlenih i stope nezaposlenosti prema razini od 18 posto.
U PBZ-u očekuju da će se povećana opreznost stanovništva zadržati još neko vrijeme, a uz faktore na tržištu rada i izmjene zakona i propisa koje utječu na raspoložive dohotke, treba uzeti u obzir rast izdataka stanovništva zbog viših cijena komunalnih usluga, zdravstva, prijevoza i obrazovanja, novih ili viših poreza i sl.