Zadarsko je područje prije dvadesetak godina praktički bilo regija bez vina, unatoč tome što je imalo mnogo vinove loze i kvalitetnoga grožđa. Proizvodnja vina svodila se na stolna vina tvornice “Maraska”, a sve ostalo bilo je vezano uz kućnu radinost, gdje su se vina pravila za svoje potrebe.
Međutim, i tamo se svaštarilo, odnosno vina su bila loša, a podrumi još lošiji. Sve se promijenilo kad su se u Stankovcima i Polači počele održavati degustacije i ocjenjivanja vina, te, što je još važnije, priređivati stručna predavanja uz obilazak vinograda i podruma.
S tom su popularizacijom domaća vina postajala sve bolja, a pojavili su se i prvi ozbiljni proizvođači koji su buteljirali vina, registrirali ih, dobili etikete te ih ponudili tržištu.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu (HZPSS) Zadarske županije, u kojoj je vinarima u znatnoj mjeri pomagao viši stručni savjetnik Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr., danas na području Zadarske županije postoji sedam registriranih vinara.
To su Božo Bačić iz Podgrađa (Benkovac) koji ima kvalitetno crno vino “Aseria”, zatim Šime Škaulj iz Nadina, koji proizvodi vrhunsko crno vino “Cabernet sauvignon” te kvalitetno crno vino “Tomislav”.
Željko Vrsaljko iz Nadina proizvodi kvalitetno crno vino “Nadinska rana”, Zlatko Kaštelanac iz Polače proizvodi kvalitetno bijelo vino “Trebiano toscano”, a Mladen Anić iz Smilčića ima kvalitetno bijelo vino “Maraština” i kvalitetno crno vino “Merlot Cabernet sauvignon – barrique”.
Krešimir Dražina iz Pristega ima registrirano stolno bijelo vino “Krešimir”, a Denis Rako s Paga ima registrirana kvalitetna vina “Gegić”, “Chardonnay”, “Cabernet sauvignon”, “Merlot”, “Vranac” te nekoliko stolnih vina.
Prvi je zaštitio sortu gegić i proizveo prvo kvalitetno vino u Zadarskoj županiji, a u poslu s vinima je već 15 godina.
– Najveći je problem plasman. Nemoguće je ući u trgovačke lance jer se naplaćuju police, plasmani, a i nemaju sluha za domaće vinare i uglavnom posluju s velikim kućama, s jeftinim uvoznim vinima. Nešto je bolja situacija s ugostiteljima, ali većina njih nije dovoljno educirana, pa najviše nude graševine i malvazije umjesto domaćih vina autohtonih sorti – kaže Rako.
Enologinja Nikolina Paleka, stručna savjetnica u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi Zadarske županije koja je sudjelovala u stvaranju možda i najboljeg vina s ovih prostora, vrhunskog “Gegić grand cru” – proizvedenog “sur lie” tehnologijom, koja je u vinariji “Boškinac” u Novalji prvi put u Hrvatskoj primijenjena u proizvodnji vina “Gegić” – nema baš dobro mišljenje o većini “novopečenih” zadarskih vinara.
– Ponavlja se obrazac: početak bude dobar, provede se i registracija na osnovi četiri butelje, a onda se sve vrlo brzo pogorša u želji da se krene brže-bolje na tržište s ciljem što većeg plasmana butelja. Uglavnom, vina se ne školuju, vinari se ne educiraju, ne prate trendove i ne informiraju se, a nemaju ni angažiranog enologa koji bi ih stručno nadzirao i pratio, pa rezultati nisu dobri. Zato danas imamo registrirana bombonasta vina koja imaju okus double-bubble gume za žvakanje. Jasno je da takva vina ne mogu naći svoje mjesto na tržištu ni postati prepoznatljiva – zaključuje enologinja Paleka.