ZADAR- Konzervatorski odjel u Zadru ostaje pri svom uvjetu uklanjanja stabala uz bočno pročelje crkve Sv. Šime prvenstveno iz povijesnih razloga, a
autori projekta Alan Kostrenčić i Aleksandra Krebl Kostrenčić danas su na poziv gradske uprave javnosti potvrdili kako je njihovim projektom predviđeno micanje palmi s jedne i druge strane Poljane Šime Budinića.
U sklopu cijelog projekta uređenje Poljane kao i Trga Petra Zoranića ostaje šest stabala. Arhitektonski dvojac iz Zagreba dobio je prvu nagradu na natječaju za uređenje tog javnog prostora kojeg su željeli napraviti ugodnim.- Ali ako već nemamo podršku građana da se stvori jedan lijep i ugodan prostor u Zadru, ja se pitam koliko ima smisla naš posao, pomalo će rezignirano Kostrenčić.
Naime, njihov je projekt prošao stručnu ocjenu, javnu raspravu i sada, kada se počelo raditi, došlo je do pobune dijela građana bog uklanjanja palmi što je poznato gotovo dvije godine. Arhitekti su to predvidjeli svojim projektom slijedeći uvjete konzervatora.
– Tražili smo primjedbe, molili smo sugestije, nitko se do sada nije javio, podsjetila je pročelnica Konzervatorskog odjela Anastazia Magaš nakon čega je novinarima potanko pojasnila povijesni značaj tog prostora.
– Arheološkim istraživanjima, koja su uvjetovana gradnjom kolektora, otvorila su nam se zidana srednjovjekovna vrata. Taj glavni ulaz u grad koristio se do 16. stoljeća dok nisu napravljena Kopnena vrata u Foši. Dogovoreno je da se taj važni povijesni nalaz sačuva kroz ovaj projekt kojem je akcent bio na uređenju Trga Petra Zoranića a onda se proširilo na Poljanu na kojoj treba maknuti asfalt ispred crkve Sv Šime, jer se podloga raspada i treba srediti infrastrukturu, kazala je konzervatorica.
Govoreći o značaju crkve Sv Šime i konzervatorskog zahtjeva da se otvori bočna fasada, pročelnica je rekla da je to jedina crkva iz petog stoljeća u Zadru. Ova južna fasada ima ranokršćanske bifore, unutra je škrinja sv Šime, zaštitnika Grada Zadra, a ispred palme koje su posađene 1995. godine, navela je konzervatorica.
Iz smjera crkve Gospe od zdravlja trebala bi se vidjeti kolona kod Sv. Šime koja je donesena iz rimskog hrama na Forumu.
– Taj drvored je u “osi” glavne gradske ulice. Drvored je neadekvatan, palme tu ne uspijevaju, ne odgovara im ovaj prostor. Da bi hlada bilo više stavit će se još dva bagrema. U proljeće ovo je najljepši dio grada, kada bagremi zamirišu, poetski je zaključila pročelnica Konzervatorskog odjela priču o palmama koje sele na neko drugo mjesto.