Da nam je tržište preplavljeno robom sumnjive kvalitete najbolje svjedoče podaci Državnog inspektorata o analizi tekstila i obuće u 2010. godini. Od izuzetih 205 tekstilnih proizvoda utvrđeno je da samo jedan odgovara sirovinskom sastavu koji je naveden na deklaraciji, a do poražavajućih rezultata došlo se i nakon analize obuće. Naime, samo jedan uzorak odgovarao je označenom materijalu glavnih dijelova obuće!
Od odjevnih predmeta inspektori su na analizu nosili majice, haljine, hlače, čarape, kapute, jakne, košulje i šalove, te jastuke, dok su od dvanaest uzorkovanih pari obuće izuzete pretežno cipele, sandale, papuče, tenisice i čizme. Zanimljivo je da je većina tih proizvoda, njih čak 190, kupljena na području Dalmacije.
Kako bi alarmirali javnost i nadležne institucije o potrebi češćeg kontroliranja deklaracija i proizvoda, predstavnici Udruge “Dalmatinski potrošač” krenuli su sami u akciju ispitivanja tekstilnih proizvoda i došli do istih rezultata. Od osam proizvoda koje su o svom trošku nasumično kupovali, a riječ je o dva jastuka, šest pari dječjih čarapa, jednim štucnama i ručniku nakon kupanja za bebe, niti jedan nije bio ispravan, odnosno podaci na deklaracijama nisu bili točni.
– Trgovci nas, dakle, varaju na svemu, pa i na dječjoj robi. Oni su u mogućnosti pisati što im god padne na pamet zato što više zakonski nisu obvezni ispitati kvalitetu tekstilnih proizvoda nakon uvoza, odnosno prije njihova ulaska na naše tržište. Hrvatska je ukinula tu obvezu usklađujući se sa zakonima Europske unije, no ignorirajući pritom činjenicu da zemlje EU-a osiguravaju ogromna sredstva za kontroliranje robe na tržištu.
Državni inspektorat nema dovoljno novca za testiranje proizvoda, posebice onih iz uvoza. Ovih dvjestotinjak uzoraka koji su lani uzeti na analizu mogu svjedočiti o nekakvoj anarhiji na tržištu, ali to je još uvijek premala brojka za čitavu Hrvatsku. Ove godine tih će kontrola bit još i manje jer je, prema mojim informacijama, Inspektoratu za ovu djelatnost osigurano manje novca – ističe Ante Tičić, predsjednik Udruge “Dalmatinski potrošač”.
Na konkretnu akciju natjerali su ih i pozivi građana koji se svakodnevno obraćaju splitskom Savjetovalištu po pitanju lažnih deklaracija.
– Najčešće je, dakle, problem s većom zastupljenošću umjetnih materijala nego prirodnih u sastavu proizvoda. Trgovci se vole prilagođavati ukusu kupaca, pa im je najdraže napisati “100 posto pamuk” iako ga, primjerice, u majici ima 30 posto, a 70 posto je akrila.
Neki dan nazvao nas je potrošač koji nam se požalio kako su mu se tenisice, na čijoj je deklaraciji pisalo da su kožne, za deset dana raspale, te da su mu se u njima jako znojile noge što je, naravno, upućivalo na prisutnost umjetnih materijala. Iako je i tu najvjerojatnije riječ o lažnoj deklaraciji, kupac to, prema Zakonu o zaštiti potrošača, mora dokazati vještačenjem proizvoda da bi dobio povrat novca.
Tko će to, molim vas, platiti tisuću kuna za analizu, a tenisice je kupio za 500 kuna. Ako nema dobre volje trgovca, ne možete ništa – pojašnjava Tičić.Stalne pritužbe kupaca na lažne deklaracije primaju i u ostalim potrošačkim udrugama.
Zoran Knežević iz “Zadarskog potrošača” ističe kako poseban problem predstavljaju neistinite deklaracije na hrani. Udruzi se nedavno, kaže, obratila jedna gospođa zbog maslinovog ulja. Smatrala je da je kupila originalno maslinovo ulje, ali kad ga je probala osjetila je da je s nečim pomiješano, a ubrzo je počela i povraćati. Trgovac joj, međutim, nije htio zamijeniti proizvod bez prethodne analize ulja koja, pak, košta nekoliko tisuća kuna.
U “Zadarskom potrošaču” ističu kako im se nedavno obratio kupac sportskih tenisica koje je platio 600 kuna, ali kad je došao kući shvatio je da nije kupio original već vjernu, ali znatno jeftiniju, kopiju poznatog sportskog brenda. Slično su prošli i kupci namještaja koji su u prodajnom salonu izabrali namještaj određene marke, a kući im je dopremljen namještaj potpuno druge marke, i to lošije kvalitete
