Obveze Grada Zadra su na kraju prošle godine iznosile 226.074.171 kuna dok su one u istom razdoblju preklani bile 196.221.923 kuna. Ako bismo od ovih iznosa odbili dug za višenamjensku dvoranu Višnjik i zatvoreni bazen onda su obaveze Grada Zadra prema vjerovnicima u prethodnoj godini narasle sa 56.860.142 na 86.712.390 kuna, za više od 65 posto. S druge strane potraživanja Grada Zadra su na kraju 2010. iznosila 173.441.217,18 kuna.
Novac od kredita, a ne gospodarstva
Analiza prihoda i rashoda Grada Zadra pokazuje da Grad Zadar ne zarađuje dovoljno za pokrivanje svojih rashoda, a kamoli za vraćanje velikih dugova. Još bolniji pokazatelj jest da u zadnjih pet godina najznačajniji proračunski suficit nije ostvaren iz investicijskih aktivnosti, nego iz financijskih, što je u slučaju Zadra značilo pumpanje proračunskih prihoda dugom.
Proračunski manjak Grada Zadra, razlika između prihoda i rashoda, za 2010. godinu iznosit će oko 83 milijuna kuna što je za gotovo pedeset milijuna kuna više nego u istom razdoblju preklani. Istina jest da je lanjska godina bila recesivna, rastao je broj nezaposlenih, građevina je stagnirala te da nisu ostvareni očekivani prihodi.
Ipak, ni ranijih godina, kada je gospodarstvo u Hrvatskoj raslo, nije ostvaren proračunski prihod iz gospodarskih aktivnosti, kako doznajemo iz Odjela za financije Grada Zadra. U “zlatnoj” 2005. godini prihodi su bili veći od rashoda za 87,9 milijuna kuna. Ovaj ogromni proračunski suficit ostvaren je tako što je u gradsku kasu stigao novac od prodanih obveznica koji naposljetku treba vratiti i to s dvostrukom kamatom u zadarskom slučaju. Danas mnogi postavljaju pitanje je li trebalo iskoristi mogućnosti, novac i utjecaj te prvo razviti na primjer gospodarsku zonu u Crno, o kojoj se više ništa i čuje ili graditi dvoranu i bazen.
Kakvo je stanje s financijama u Gradu Zadru pitanje je koje je počelo probijati lokalne okvire. Nedavno su najutjecajniji domaći ekonomski portali prenijeli vijest da Grad nije uspio platiti cjelokupnu zadnju kamatu na dug od 18,5 milijuna eura na vrijeme. Dok su pojedini ugledni ekonomski analitičari tvrdili kako je Grad Zadar pred bankrotom, u Gradu su se pravdali kako imaju problem s likvidnosti, to jest da imaju poteškoća u naplati vlastitih potraživanja, pa iz toga proizlaze poteškoća u isplati obveza.
Bez obzira na probleme s likvidnosti Grad Zadar mora do 1. rujna pronaći 18,5 milijuna eura za isplatu glavnice na obveznički dug. Podsjetimo da je Državna revizija više puta upozoravala Grad kako se ne rezerviraju sredstva za otplatu tog duga čime bi se izbjegla nastala situacija. Sada se izlaz vidi u dizanju novog kredita na rok otplate od sedam godina. Gradsko vijeće već je prihvatilo prijedlog gradonačelnika Zvonimira Vrančića da se ide u novo zaduživanje da bi se vratio stari dug s tim da je ostala nepoznanica koliku ćemo platiti kamatu na novi kredit.
Ipak, novo zaduživanje Grada na rok od sedam godina treba odobriti resorno ministarstvo, odnosno Vlada RH. S obzirom na aktualne prosvjede koji će se ulaskom u proljeće dodatno zahuktati nisu nerealne promjene na političkoj sceni u Hrvatskoj, što bi se moglo odraziti na plaćanje najtežeg gradskog duga.
S druge strane postavlja se pitanje što je s potraživanjima Grada Zadra koja iznose 173,4 milijuna kuna. Najveća potraživanja su za komunalnu naknadu 50,6 milijuna kuna, zatim za kamate za potraživanja 37,7 milijuna kuna ta za zakup poslovnih prostora 29,4 milijuna kuna. Pitanje je, ipak koliko Grad može realno naplatiti novca od svojih dužnika. Neka od dugovanja stara su više od deset godina, kod nekih su dužnici otišli u stečaj, o nekima se još uvijek raspravlja na sudu. U otpis dugova se ne ide već se koriste sve zakonske mogućnosti kako bi se oni mogli naplatiti, ali u praksi novac od nekih dužnika teško stiže u gradski proračun.
Dok gradonačelnik Zadra Zvonimir Vrančić tvrdi da Grad Zadar neće uvesti prirez, u gradskom odjelu za financije analizirali su koliko bi se njegovim uvođenjem povećali gradski prihodi, kako neslužbeno doznajemo iz istog odjela.
Grad Zadar je jedini veliki grad u Hrvatskoj koji svoje građane nije opteretio prirezom. Navodno bi se, prema obavljenim izračunima, njegovim uvođenjem u gradsku kasu slilo dvadeset milijuna kuna.