Hrvatsko ribarstvo čeka financijska omotnica od 30 milijuna eura kad uđemo u EU. Međutim, ovaj novac ne pada s neba. Za njega se treba izboriti, educirati i imati dobre konzultante. Kada se tom novcu doda pripadajući dio iz državnog proračuna, Hrvatska će 2013., kad uđemo u EU, za ribarstvo imati gotovo dvostruko veća sredstva nego što ih ima sada. Financijska budućnost ribarstva ne bi trebala biti upitna, ali će trebati odgovorno gospodariti Jadranom.
Rekao je to jučer ministar poljoprivrede i ribarstva Petar Čobanković na 9. ribarskom savjetovanju u Kalima koje je održano u sklopu dvodnevne manifestacije “Kualjske ribarske noći – Tunuare” koju organiziraju Udruga “Kualjske ribarske noći”, Turistička zajednica općine Kali i Općina Kali. Upravo je odgovorno gospodarenje Jadranom Čobanković posebno istaknuo na otvaranju savjetovanja koje je okupilo vodeće ljude u ribarstvu iz državnog sektora i znanosti. Među njima bili su i talijanski znanstvenici čiji su dolazak mnogi ocijenili kao početak bolje suradnje između dvije strane kojima je u interesu održivi razvoj u ribarstvu.
– Moramo zajednički raditi po pitanju Jadrana, zaštite resursa, očuvanja bogatstva mora. Jadran je relativno malo more i ako ne budemo zajednički radili na očuvanju onih potencijala koje imamo, dovest ćemo se u nezavidnu situaciju. Osobno me raduje što su u Italiji donijeli odluku o obustavljanju ribolova. To je moguće jer postoje sredstva zajedničke politike čiji će korisnik postati i Hrvatska kao 28. članica EU, rekao je Čobanković na svom petom sudjelovanju na kaljskim ribarskim savjetovanjima.
Državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić osvrnuo se na prije dva mjeseca zatvoreno 13. poglavlje za ribarstvo s EU i ono što čeka hrvatske ribare u budućnosti. Uz prije spomenuta novčana sredstva dolaze i obveze.
– Na nama je da se pripremimo za korištenje tih sredstava. Dolazi drugo vrijeme. Morat ćemo se mijenjati, prilagođavati pravnim stečevinama EU-a, donijeti strateške dokumente, pospremiti, organizirati trošenje proračunskog novca na transparentan način da ne bude nekih situacija od ranije kada su se pod određenim pritiscima neke stvari rješavale ad hoc, rekao je Božanić i dodao:
– Imamo konkurentan proizvod i nemamo se čega bojati kad uđemo u EU. Posebno bih pohvalio Kaljane koji su organizirali dvije ribarske zadruge i sigurno će bolje komercijalizirati svoj proizvod na tržištu.
Veću ulov, jednak prihod
Hrvatski ribari 1998. godine ulovili su 15.659 tona plave ribe, a lani 46.711. U baznoj godini ulov srdele iznosio je 12.500 tona, inćuna 900, a u 2010. 26.749 tona srdele i 13.758 tona inćuna, istaknuo je Ante Mišura iz Uprave za ribarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede.
Razlog povećanja ulova jest u većim ribolovnim naporima, ali i boljoj kontroli ulova. Međutim, rast ulovljenih količina ne prati i rast prihoda, pa tako hrvatski ribari zadnje vrijeme ostvaruju slabije financijske učinke nego prijašnjih godina, a razlog je slabija pecatura.
Skladišta smanjuju ovisnost o tržištu
Ministar Petar Čobanković posebno je pohvalio one zadruge koje rade na stvaranju skladišnih kapaciteta za ulovljenu ribu, jer se time smanjuje ovisnost ribara o trenutačnim uvjetima na tržištu. U Zadarskoj županiji zadruga Omega 3 gradi skladišne kapacitete u poslovnoj zoni Šopot i prema ministrovim riječima u ostvarivanju svog plana imat će podršku resornog ministarstva. Jačanju ribarstva doprinijet će i gradnja sabirnog distribucijskog centra u Lamjani, rekao je Čobanković.
Danas drugi dan Tunuare
Za danas, drugi dan Tunuare, najavljeni su sljedeći događaji: defile ribarski brodova Zadarskim kanalom (10 sati), degustacija ribljih specijaliteta na štandovima i plovećim konobama (ribarski brodovi u funkciji štandova), te poslijepodne priprema velikog kaljskog brudeta u 300-litarskom loncu, veslačko natjecanje kaićima od Batalaže do Mula, zabavni program uz nastup grupe Magazin i spektakularni vatromet u ponoć