ZADAR– Predloženi Kazneni zakon, prema najavama onih koji su ga kreirali, na učinkovitiji će način štiti ljudska prava, prije svega prava žrtve, prava ranjivih skupina, posebno djece, kako u obitelji tako i izvan nje. O promjenama koje će Kazneni zakon doživjeti na području zaštite djece i obitelji, razgovarali smo s poznatim zadarskim odvjetnikom Šimom Pavlovićem, stručnjakom za kazneno-procesno pravo.
Kakvo je današnje stanje i što se očekuje od novog Kaznenog zakona?
– U glavi XVIII. budućeg Kaznenog zakona su kaznena djela protiv braka, obitelji i djece. Iz njezina sadržaja se zaključuje da je ispušteno dosadašnje kazneno djelo nasilničkog ponašanja iz članka 215.a Kaznenog zakona. Nasilje, zlostavljanje ili osobito drsko ponašanje unutar obitelji, s ponižavajućim položajem člana obitelji kao posljedicom takva ponašanja temeljna su obilježja postojećeg kaznenog djela. Zakonodavac u budućem Kaznenom zakonu nije zadržao tu inkriminaciju smatrajući da je nepotrebno dvostruko inkriminiranje toga ponašanja kao kaznenog djela i istovremeno prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U Obrazloženju Prijedloga kaznenog zakona se navodi kako je preciznije razgraničenje između prekršaja i kaznenog djela potrebno učiniti kod čitavog niza kaznenih djela, pa se kao primjer navodi upravo postojeće kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji, jer da nije jasno u čemu je razlika toga kaznenoga djela u odnosu na pojedine oblike nasilja navedenih u prekršajnim odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine.
Koji je temeljni osnovni smisao Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji?
– Svrha je Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prevencija, sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji, primjenom odgovarajućih mjera prema počinitelju, te ublažavanje posljedica već počinjenog nasilja pružanjem zaštite i pomoći žrtvi nasilja. Najčešći sadržaj obitelji čine žena i muškarac u braku, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih.
Kako Zakon definira nasilje u obitelji? Koji sve oblici nasilja u obitelji postoje?
– Zakon nasilje u obitelji definira kao svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a osobito: tjelesno nasilje, odnosno primjena fizičke sile bez obzira je li nastupila tjelesna ozljeda ili nije, tjelesno kažnjavanje i drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci u odgojne svrhe; psihičko nasilje, odnosno primjena psihičke prisile koja je prouzročila osjećaj straha, ugroženosti, uznemirenosti ili povrede dostojanstva; verbalno nasilje, verbalni napadi, vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili na drugi način grubo verbalno uznemiravanje, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje ili preko elektroničkih i tiskanih medija ili na drugi način ili komuniciranja s trećim osobama, protupravna izolacija ili ugrožavanje slobode kretanja; spolno nasilje, odnosno spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana ili onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, prisiljavanje na ekonomsku ovisnost, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva. Inače se svi postupci pokrenuti prema počinitelju smatraju hitnim. Žrtvi se pridaje posebna pozornost, s prioritetom zaštite interesa djece izloženih nasilju.
Predviđene kazne
Kakve kaznene odredbe Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji predviđa?
– U tome Zakonu za prekršaje su propisane visoke kazne zatvora kako bi se osobita zaštita pružila obitelji i članovima obitelji ugroženih i izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja. Sankcije su zaštitne mjere, kazna zatvora, novčana kazna i druge prekršajnopravne sankcije propisane Prekršajnim zakonom.
Kako će se novim Kaznenim zakonom urediti područje zaštite od nasilja u obitelji?
– Vratimo se budućem Kaznenom zakonu. U drugim pojedinim inkriminacijama nailazimo na pružanje zaštite djeteta i žene u obitelji. Tako je u članku 170. predviđeno kazneno djelo prisile na sklapanje braka. Kao predložak mu je poslužio članak 37. Konvencije Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. Nadalje, u skladu s Europskom konvencijom o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja uvodi se posebno kazneno djelo koje se odnosi na sudjelovanje djece u seksualnim predstavama te mamljenje djece za zadovoljavanje seksualnih potreba, tzv. grooming. Nije suvišno navesti i kazneno djelo zanemarivanja i zlouporabe djetetovih prava i slično.
Da li novi Kazneni zakon posebnu pozornost poklanja djeci i maloljetnicima koji su žrtve nasilja u obitelji?
– Što ovdje želim naglasiti? Bilo koje kazneno djelo počinjeno unutar obitelji, posebice na štetu djeteta zavrjeđuje posebnu pozornost, hitnu reakciju nadležnih tijela i državnih organa, naročito centra socijalne skrbi, policije, državnog odvjetništva i suda. Počinjena djela su vrlo često osobito brutalna, bestijalna, odiozna, pa u postupku odmjeravanja kazne o tim činjenicama treba itekako voditi računa. Posebno se to odnosi na djecu, osobe upućene na odrasle, nemoćne, ranjive žrtve. U kaznenom, prekršajnom ili bilo kojem drugom postupku (parničnom ili upravnom) nužno je izbjegavati njihovu dodatnu viktimizaciju.
I na kraju, kakav je Vaš osobni stav prema novom Kaznenom zakonu, njegovim odredbama koje se odnose na zlostavljanje u obitelji?
– Osobno sam za zadržavanje kaznenog djela zlostavljanja u obitelji. Između kaznenog djela i prekršaja je razlika kvantitativne naravi. Kazneno djelo je kažnjiva radnja veće težine. To se najbolje očituje kod kazni za kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji za koje je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, dok se za prekršaj može izreći kazna zatvora do maksimuma 90 dana. Izlaz iz postojećeg stanja bio bi kod svih kaznenih djela u kojima se pojavljuje nasilje u obitelji kvalificirati kao teže kazneno djelo. Ako u Kaznenom zakonu imamo sitno djelo krađe ili neko drugo bagatelno djelo, tada ne vidim razloga “spuštanja” postojećeg kaznenog djela u zonu prekršajne odgovornosti. Neovisno koliko ga napadali, novi Zakon o kaznenom postupku, koji se od 1.rujna 2011. primjenjuje na sve kaznene postupke, potpuno opravdano zahtijeva da se u odnosu na dijete i mlađeg maloljetnika, žrtve kaznenog djela, postupa posebno obzirno imajući na umu dob, ličnost i druge okolnosti kako bi se izbjegle štetne posljedice za odgoj i razvoj djeteta ili mlađeg maloljetnika.