Glupe plavuše, žene za volanom, žene i orijentacija, žene kao seksualni objekti… Teme su vrlo čestih viceva i svakodnevnih razgovora u kojima su žene spominjane u seksističkom smislu ili su predmet ruganja i omalovažavanja, a još od kad su se izborile za pravo glasa, a sigurno i ranije, žene se bore da ih se shvati ozbiljno.
Ipak, Hrvatski sabor je pokazao da je bez žena mogao, pogotovo devedestih godina, kad ih je u Saboru bilo tek oko 5 posto.
Muškarac kaže: “U mojoj obitelji, moja je uvijek zadnja, a ona glasi: Da draga.” Ipak, mali je udio ženskog glasa u donošenju velikih odluka, a da je ženina uistinu zadnja doživjeli smo tek s premijerkom Jadrankom Kosor koja, podsjetimo, nije bila izabrana već je mogućnost odlučivanja “nasljedila.” Od muškarca kojem je bila desna ruka.
U sazivu Sabora koji je ovih dana raspušten je 25,5 posto žena, slično kao i u dva prethodna izborna ciklusa. Zakon o rodnoj ravnopravnosti propisuje da na izbornim listama treba biti 40 posto žena, a Zakon o političkim strankama donosi stranci 10 posto više iz državnog proračuna za zastupnice. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da će se na ovim parlamentarnim izborima prvi put uvesti sustav statističko-rodnog evidentiranja kandidacijskih lista pa će se spolna pripadnost evidentirati već u fazi kandidiranja sve do aktualizacije mandata.
Osnažiti žrtve, manjine i invalide
Uoči nadolazećih parlamentarnih izbora, koji će napokon i pokazati je li se povećalo sudjelovanje žena u politici, Vladin ured za ravnopravnost spolova pokrenuo je kampanju s TV i radijskim spotovima “Uravnotežimo se!”, donesena je Nacionalna politika za ravnopravnost spolova 2011.-2015., sastaju se okrugli stolovi, održavaju seminari, konferencije.
Nacionalnu politiku o rodnoj ravnopravnosti nedavno je u Zagrebu predstavila premijerka Kosor, istaknuvši da je potrebno više žena tamo gdje su novac i moć, tamo gdje se stvarno odlučuje. Sastavljanje političkih lista za predstojeće izbore za političke stranke, rekla je tada, bit će važan test poštivanja ravnopravnosti spolova u praksi. Među ciljevima Nacionalne politike nabrojila je i obvezu osnaživanja posebno ranjivih skupina žena – žene žrtve nasilja, pripadnice nacionalnih manjina te žene s invaliditetom.
Nacionalna politika predviđa i stvaranje jednakih mogućnosti na tržištu rada, osobito jednakosti pri zapošljavanju, da poslodavci ženama ne postavljaju diskriminirajuća pitanja o bračnom statusu, broju djece, planiranju trudnoće. Nacionalna politika predviđa općenito da se ukinu rodni stereotipi u cijelom sustavu, počevši s medijima.
Veći broj žena na vodećim funkcijama u politici i gospodarstvu cilj je i Strategije za ravnopravnost između žena i muškaraca 2010.-2015. Europske komisije. Prema Strategiji Europske komisije, udio žena u članstvima upravnih odbora velikih javnih i državnih tvrtki i kompanija mora biti najmanje 40 posto.
Prema publikaciji Državnog zavoda za statistiku “Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.”, u sadašnjem sazivu Sabora, prema političkim strankama, od ukupno 65 HDZ-ovih zastupnika, 15 je žena, dakle 23 posto. Od 55 SDP-ovih zastupnika, 19 je žena, što iznosi 35 posto. Najveći udio zastupnica ima HNS, 3 od ukupno 5, dok su po tri zastupnika HDSSB-a, IDS-a i SDSS-a svi muškarci. HSS ima jednu zastupnicu od ukupno 6. U saborskim klupama, kad je u punom sazivu, sjedi 114 muškaraca i 39 žena, što je 25,5 posto podzastupljenog spola.
Prema rezultatima znanstvenog istraživanja “Iskustva, percepcija i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Hrvatskoj”, diskriminacija žena počinje u obitelji, a kao razloge za slabiji politički angažman žena ispitanici navode predrasude, obiteljske obveze i protivljenje muškaraca.
Upravo bi muškarci trebali ravnopravno sudjelovati u postizanju rodne ravnopravnosti, što se nije pokazalo kao slučaj u nedavnim istupima visokih saborskih dužnosnika koji pristojnost jedne žene gledaju kroz njezin hobi (ples oko štange) ili se pri raspravi dviju zastupnica u Saboru pitaju što bi tek bilo da ih je više.
Važna ravnopravnost u obitelji
Potrebno je stvoriti okruženje koje bi ženu poticalo da se bavi politikom. S time se slažu dvije zadarske saborske zastupnice iz dviju najvećih hrvatskih stranaka, Ana Lovrin (HDZ) i Ingrid Antičević Marinović (SDP).
Ana Lovrin kaže da bi odnos spolova morao biti ravnopravan u svim sferama društva.
– Tamo gdje se donose važne odluke i raspolaže s javnim novcem, žene ne smiju biti samo ukras. Vjerujem da će biti pomaka na nadolazećim izborima. U odnosu na prošle izbore, program HDZ-a prvi put ima posebno poglavlje o ravnopravnosti spolova, kao jednom od najviših ustavnih prava. Društvena logistika mora biti potpora ženi da se može baviti javnim poslom, da ne mora birati između obitelji i posla, kao što ne mora birati ni muškarac, kaže Lovrin.
To se može postići, kako dodaje Lovrin, odgojem, informiranjem, edukacijom, stvaranjem javnog mnijenja, ali i osiguravanjem društvene potpore s dovoljnim brojem vrtića i drugih odgojno-obrazovnih ustanova.
– Jako je važno uravnoteženje i ravnopravnost spolova u samoj obitelji. U tom smislu nije zanemariv Zakon o nasilju u obitelji koji potiče upravo ravnopravnost u privatnoj sferi, govori Lovrin, koja je i predsjednica Zajednice žena HDZ-a Zadarske županije “Katarina Zrinski.”
U Zajednici, pojašnjava Lovrin, žene se okupljaju i potiču na javni angažman, omogućuje im se da budu na mjestima svih društvenih sfera, ne samo onim tipičnim ženskim.
Na putu prema ravnopravnosti spolova trebali bi, kaže Lovrin, sudjelovati i muškarci. Kako ističe, nijedna ranjiva skupina se ne bori sama za sebe. Ni djeca, ni osobe s invaliditetom…
Nepoštivanje kvota na izbornim listama, ističe Lovrin, sankcionirat će se prema Zakonu o ravnopravnosti spolova.
– Nekad sam bila veliki protivnik kvota i smatrala sam da su one ponižavajuće za žene. Ipak, pomaka nije bilo, a mehanizam pozitivne diskriminacije se u svijetu pokazao učinkovitim. Europska unija uvodi kvote za žene na visokim pozicijama u gospodarstvu. Nadam se da jednog dana utvrđivanje takvih zakonskih kvoti više neće biti potrebno, zaključuje Ana Lovrin.
Ingrid Antičević Marinović ističe da SDP već dugo ima visok udio žena među saborskim zastupnicima, od 33 do 37 posto.
– Situacija u SDP-u sad je još bolja, ali u državi nažalost lošija. Dužnost nam je promovirati da je demokracija bez žena – krnja demokracija. Dužnost svakog čovjeka je da stvari u društvu mijenja nabolje, a žene u to donose nešto novo, jednu neposrednost i životnost, govori Antičević Marinović.
SDP je, dodaje Antičević Marinović, to i pokazao time što su žene preuzele predsjedanje najvažnijih odbora.
– Još uvijek je politika takva da je ženin izbor hoće li se baviti politikom ili ne, ali ta ista politika je zabetonirala njezin izbor jer ne potiče sudjelovanje muškarca u svakodnevnim obvezama. Mi u SDP-u potičemo partnerski odnos u obitelji. Sad ćemo nastaviti tamo gdje smo stali u stvaranju zakonskog okvira za ravnopravnost spolova.
A vladajući su, napominje Antičević Marinović, stvorili zakonske uvjete koji ne slijede životne situacije.
– Žena mora imati mogućnost izbora kad će otići u mirovinu, sustav porodiljnog dopusta je takav da si žena ne može priuštiti biti na porodiljnom, ne može to financijski podnijeti. Osim toga, gdje god društvo zakazuje, to pada na leđa žene. Potrebno je više vrtića, bolja edukacija, više domova za starije osobe, bolja zdravstvena zaštita, govori Antičević Marinović.
Nakon stoljeća i stoljeća društva kojim su vladali muškarci, glas žena je sve glasniji, ne da bi one vladale, nego da bi bile ravnopravne. Emancipacija je, bune se neke žene, donijela nepravednu ravnopravnost – počele su zarađivati i doprinositi financije u kuću, a paralelno s tim, u smislu kućanskih poslova i odgoja djece, još uvijek drže tri “kantuna” te kuće.
Kaže se da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena. Cilj je stvoriti okruženje u kojem će biti jednako uobičajeno čuti da iza uspješne žene stoji muškarac. A bilo bi još najbolje da stoje – jedno pokraj drugoga.
VIŠE SUTKINJA NEGO SUDACA
Sudstvo je jedina javna sfera u kojoj među zaposlenicima žene nisu podzastupljeni spol. Prema publikaciji Državnog zavoda za statistiku “Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011.”, podaci iz 2009. govore da je na prekršajnim, trgovačkim, općinskim i županijskim sudovima u Hrvatskoj, sutkinja više nego sudaca.
One najčešće presude upravo muškarcima, sudeći prema tome da je u 2009. bilo čak 90 posto muškaraca među osuđenim punoljetnim počiniteljima kaznenih djela. I žrtve kaznenih djela su u znatno većem broju muškarci, osim u kaznenim djelima protiv slobode spolne slobode i spolnog ćudoređa gdje su u postotku od 93 posto žrtve žene.
Lokalna vlast “rezervirana” za muškarce
Nakon lokalnih izbora 2009., u županijskim skupštinama u Hrvatskoj je 22 posto žena, u gradskim vijećima 21 posto, a u općinskim 15,5 posto. U Županijskoj skupštini Zadarske županije je nadprosječnih 24 posto, dok je najviše žena u Županijskoj skupštini Grada Zagreba, što vjerojatno ukazuje i na to da je broj žena koje se bave politikom veći u razvijenim sredinama. To dokazuje i podatak da je u općinskim vijećima prosječan udio žena 15,5 posto, a u općinskim vijećima Zadarske županije je tek poražavajućih 7 posto žena. Od ukupno 28 općina u Zadarskoj županiji, u čak 13 općinskih vijeća nema niti jedne žene.
U gradskim vijećima u Hrvatskoj sjedi prosječno 21 posto žena, dok je u Gradskom vijeću Grada Zadra 19 posto.