Od jeseni 778 djece pohađa zadarski gradski dječji vrtić “Sunce”, no ni jedno od te djece ne zna da ih odgojiteljice pomno promatraju kako bi među njima otkrile posebno darovitu djecu. Kad ih detektiraju, nastupa psihologinja Gabrijela Miolović, koja s njima radi testove.
– Jedini smo vrtić u Zadru koji ima program za darovitu djecu, što je šteta, jer dva do tri posto djece uočljivo iskače iz prosjeka i s njima treba dodatno raditi – kaže Ana Dunatov, ravnateljica gradskog dječjeg vrtića “Sunce”.
Projekt je počeo prošle godine, kad je iz “Sunca” izdvojeno 14 darovite i iznadprosječno inteligentne djece i s njima se po posebnom programu dodatno radilo u poslijepodnevnom terminu.
Suglasnost roditelja
– Ove će ih godine biti 15 ili 16, promatramo ih od dolaska u rujnu i trenutačno smo sigurni u njih šestero, već su “obrađeni”.
U postupku testiranja još je njih desetak i s programom za darovitu djecu počinjemo sljedećeg tjedna – navela je ravnateljica Dunatov, naglasivši da je suglasnost roditelja potrebna najprije za testiranje djece, te potom za sudjelovanje u posebnoj, poslijepodnevnoj grupi, gdje odgojitelji nastavljaju razvijati njihove velike potencijale.
To je skupina djece u dobi od pet godina pa do djece iz predškolske grupe, a za rad s njima su odgojiteljice Rozana Bogdanić i Marica Bičić prošle posebnu edukaciju za rad s darovitom djecom.
– Djeca su pokazala silnu zainteresiranost za poseban program. Njihove su potrebe veće i važno ih je zadovoljiti. Osobno me na uvođenje ovog programa motiviralo to što ta djeca uistinu značajno iskaču iz uobičajenog okvira u svojim grupama – istaknula je Ana Dunatov.
Neki roditelji, koji su najprije bili suglasni za testiranje djece, potom su odustali od davanja suglasnosti da im dijete pohađa i poseban program, unatoč tome što su djeca na testovima pokazala iznadprosječne rezultate.
Osim u zadarskom “Suncu”, u Hrvatskoj ovakav program postoji još samo u Splitu i Zagrebu.
Testiranje dječjeg pamćenja
– Testovi su opsežni i vrlo pouzdani. Primjerice, ispitujemo opseg neposrednog pamćenja, to mogu biti brojevi u nizu, koliko ih dijete može zapamtiti.
Potom se testira pamćenje obrnutog redoslijeda, dakle, da sve zapamćene brojeve ponove unatrag, od većeg prema manjem. Rade se testovi “nizova po logičkom redoslijedu”, dakle, što bi logično trebalo uslijediti u nekom nizu.
Radimo pronalaženje predmeta po sličnosti, ispitujemo brzinu obrade informacija, radno pamćenje, percepciju, njihov rječnik, formiranje pojmova…
Uglavnom, cijela se procedura sastoji od verbalnog i neverbalnog dijela. To su klasificirani testovi i mogu zvučati zahtjevni, no u praksi se darovita djeca jako dobro zabavljaju rješavajući ih i shvaćaju to kao igru – kazala je psihologinja Miolović.