Veliko snježno nevrijeme koje je pogodilo Dalmaciju mnoge je podsjetilo na elementarnu nepogodu iz 1956. godine kada je ovo područje bilo tjednima okovano snijegom i ledom, a što je prouzročilo velike štete u poljoprivredi, i to posebice u maslinarstvu.
Te su zime od leda i bure popucala mnoga stabla maslina, nakon čega je počela višegodišnja stagnacija maslinarstva u Dalmaciji, a 1956. se opet ponovila 1985. godine, kada su opet stradale mnoge masline.
Trebala su desetljeća da se maslinarstvo oporavi, a sad nas je opet zadesilo…
– Mnoga su stabla, osobito mlade masline, pukla pri zemlji. Jedino je rješenje bilo otpiliti stabla i čekati da se pomlade. Još gore od toga bilo je smrznuto korijenje i tada nije bilo pomoći nego vaditi maslinu vani.
Srećom, toga nije bilo puno jer za smrzavanje korijena ipak trebaju puno niže temperature u kombinaciji s oborinama, kaže jedan zadarski maslinar koji se još uvijek sjeća 1956. godine, kada mu je propao čitavi maslinik.
Hoće li i sada stradati dalmatinska poljoprivreda?
– Snijega ima puno, temperature su niske, ima i leda, ali sve to nije naštetilo poljoprivrednim kulturama u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji koliko orkanska bura, kaže voditeljica Hrvatske poljoprivredne komore Zadarske županije, dipl. ing. agr. Gordana Dragun.
– Plastenik s rasadom Sonje Kušen iz Kožlovca na zadarskom području odnijela je jaka bura prošloga vikenda, dok sam led i snijeg nije prouzročio veće probleme osim na povrtlarskim kulturama na otvorenom.
Ajme onome tko je rezao
Nema šteta ni na trajnim nasadima, ali ima dosta uginuća jaradi na otvorenom, te napada čopora pasa na stada na benkovačkom području. Snijeg je čak koristan izolator, tako da ono što je pod snježnim pokrivačem neće stradati od mraza. Mladi nasadi tretirani su thioperom, sredstvom koje pruža biološku zaštitu i prilagodbu na stresne situacije. Jer ovo je, bez obzira na temperature, za biljni svijet ipak stresna situacija, kaže Gordana Dragun.
Njezin kolega iz Šibensko-kninske županije Davorin Pamić ističe kako za sada nemaju šteta na maslinama i vinovoj lozi jer snijeg nije “djelovao” zajedno s burom, pa su ovi hladni, zimski dani čak poželjni.
– Nije bilo ledene kiše koja može nanijeti veliku štetu, jer “okuje” grane i stabla nakon čega dolazi do pucanja. Idućeg tjedna najavljuju novi ledeni val, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. Nadam se da ćemo izbjeći ledenu kišu, a za sada sve prolazi dobro, osim možda za masline na kojima je kasno izvršena gnojidba, ističe Pamić.
– Dok još nisu ni svi životi sigurni, teško je znati hoće li biti šteta u poljoprivredi, što će se pokazati tek idućih dana, reći će voditeljica Hrvatske poljoprivredne komore Splitsko-dalmatinske županije Danica Tadin.
– Moglo bi biti šteta na maslinama gdje se požurilo s rezidbom, a isto tako i na agrumima koji nisu pobrani. Snijeg se počeo polako topiti, ali su ostale mokre grane koje su preko noći smrzle, što je stvorilo efekt ledene kiše. Pitanje je što nas čeka idućih dana, kazala je Tadin.
Najteže je stanje ipak u južnoj Dalmaciji, u Dubrovačko-neretvanaskoj županiji, za koju već prve procjene s terena nisu dobre:
– Bit će dosta polomljenih stabala maslina, ali i mandarina. Oborine su stvorile ledeni omotač oko grana što uzrokuje pucanje. Isto tako, stabla mandarina osjetljiva su na ekstremno niske temperature, osobito mlada stabla. Minus 8 Celzijevih stupnjeva kritična je točka za mandarine, a za naranče i limune minus šest je već opasno, tako da će štete, bojim se, biti velike, rekao nam je Ivo Batinović, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik za hortikulturu iz Ploča, dodajući kako je još rano za preciznije procjene. Dok se prve štete tek zbrajaju, nova oluja tek dolazi. Hoće li se ponoviti 1956. godina i u poljoprivredi?