Gosti Gradske knjižnice Zadar u utorak su bili Braslav Karlić, glavni urednik časopisa “More” i Josip Antić, izvršni urednik istog časopisa te poznati hrvatski novinar.
Naravno, prigoda kojom su došli u Zadar bio je “Morski utorak”, vrlo posjećena manifestacija Gradske knjižnice koja ugošćuje razne goste na temu mora i pomorstva. Karlić i Antić su, osim što su predstavili svoj časopis koji izlazi 17 godina, govorili i o novoj knjizi „Otoci srednje Dalmacije” iz njihove edicije „Biseri Jadrana” za koju smo od djelatnice Knjižnice imali priliku čuti kako je najposuđivanija nakladnička cjelina Gradske knjižnice Zadar.
Karlić je na početku svog izlaganja govorio o tomu kako je 1995. godine nastao časopis „More”:
– Porijeklom Dalmatinci koji žive i rade u Zagrebu, a uz to veliki zaljubljenici u more, brodove i otoke od početka smo bili fascinirani stranim nautičkim časopisima. Budući da smo bili vezani uz izdavaštvo odlučili smo i mi početi raditi jedan nautički časopis. No, kako to okolnosti traže, od početka se ispostavilo da se tog posla treba uhvatiti ozbiljno ili ga uopće ne treba raditi. Pokrenuo sam 1995. godine „More” i potpuno mu se posvetio. No, nisam želio klasičan nautički časopis s prilozima posvećenim samo regatama, novim brodovima, izvještajima sa sajmova i slično, već me je od početka zanimao doživljaj. Želio sam posredovati svoja znanja drugima. Mislim da mi u našoj zemlji zaboravljamo da smo mala, pomorska zemlja. U 17 godina koliko naš časopis izlazi donosimo različite reportaže, priče o ljudima, brodovima, moru. Ima tu i izvještaja s regata, priča o restoranima i ugostiteljstvu, testova brodova i jedrilica…
Antić se prisjetio kako je prvi put kada je ugledao „More” na kiosku pomislio kako takav časopis neće izdržati ni dva, tri broja, ali kako je riječ o vrlo zanimljivom konceptu. U redakciju „Mora” je došao 2001. godine, kako je naglasio, na rehabilitaciju od dugogodišnjeg bavljenja političkim novinarstvom.
– Ljudi koji rade na časopisu „More” mogli bi se usporediti s posadom jednog broda. Svatko radi svoj dio posla i svi ovise o svakom. „More” nije ekskluzivan časopis samo za nautičare i jedriličare. Primjerice, često imamo zanimljivih reportaža o profesionalnim ribarima i pomorcima. Mislim da ovakvog časopisa vani nema. Želimo ispričati priču o Hrvatskoj, zemlji bogate pomorske tradicije i njenim ljudima. Iz emocija, iz našeg stava prema moru nastaje ovaj časopis.
Radeći časopis o moru, kako su kazali, rano su shvatili da takva forma neće zadovoljiti sve ono što žele napraviti, pa su oformili morsku biblioteku. Počeli su s romanom „Pas s Atlantide”, nastavili s peljarima prodanim u desetak tisuća primjeraka i gurmanskim vodičima. U seriji „Biseri Jadrana” izdali su 12 knjiga prevednih i na strane jezike, te su došli i do knjige „Otoci srednje Dalmacije”, vodiča za nautičare pritom vodeći računa kako su na Jadranu najbrojniji nautičari s malim brodovima od šest, sedam metara. No, kako je istaknuo Karlić, nije želio donijeti samo hladne činjenice niti biti propagandan poput turističkih vodiča, već je htio u knjigu utkati svoj odnos prema ovom prostoru, ispričati fascinantnu povijest otočkih mjesta i njihovih ljudi.