Znamo li što jedemo? Ako ste mislili da je dovoljno pročitati deklaraciju na ambalažnom omotu da biste saznali kvalitetu namirnice koju želite kupiti, varate se. Većina bitnih informacija o namirnici i načinu na koji je nastala te spojevima koji se oslobađaju pri upotrebi iste nije istaknuta na proizvodu. Slijedi nekoliko šokantnih činjenica o hrani.
Činjenica broj 1
Jeste li znali da najskuplja kava nastaje od zrnaca kave koji su probavljeni i defekacijom izbačeni iz tijela azijske cibetke (Paradoxurus hermaphrodites)? Najskuplja kava na svijetu, tzv. kopi luwak, dobiva se kada zrna posebno probrane kave prođu kroz probavni trakt azijske cibetke, životinje slične mački koja jede sirova crvena zrnca kave, pri čemu probavi vanjsku opnu, a iz tijela izmetom izbacuje samo zrno. Nakon toga, iz izmeta se odabiru zrnca kave koja se potom obrađuju. Navodno probavni sokovi izvlače gorčinu iz kave, pri čemu ona dobiva posebnu aromu.
Činjenica broj 2
Sve komercijalno dostupne banane genetički su identične jer rastu na drveću koje je bilo klonirano desetljećima.
Činjenica broj 3
Slatki kukuruz koji se u SAD-u koristi kao zaslađivač u skoro svim proizvodima, od kruha do sokova, može dovesti do pretilosti. Uz pretilost, još jedna opasnost nalazi se u obliku toksičnih kemikalija koje se koriste za stvaranje kukuruznog škoroba i visokofruktoznog kukuruznog sirupa. Jedna vrsta aldehida koja se koristi je toliko opasna da „buši” rupe u želucu, dok ostali kemijski spojevi mogu iritirati pluća, oči i uzrokovati glavobolje. U namirnicama koje su imale veliku količinu visokofruktoznog kukuruznog sirupa također je pronađena visoka koncentracija otrovnog metala – žive. U nekim slučajevima koncentracija žive je toliko visoka da bi žena koja svakodnevno jede namirnice s poznatim zaslađivačem u organizam unijela i do pet puta više žive od dopuštene količine.
Činjenica broj 4
Crveno grožđe poznato je po resveratrolu, tvari koja se stvara samo kao odgovor na gljivičnu infekciju tijekom rasta biljke. Razlog je to činjenici da organski uzgojeno grožđe sadrži više resveratrola jer nije prskano antifungicidima.
Činjenica broj 5
Tvari koje se nalaze u češnjaku su toliko moćne da mogu uzrokovati ozbiljne opekline ako dovoljno dugo prislanjamo češanj češnjaka na kožu. Češnjak je poznat po svojim antibakterijskim (i drugim) svojstvima, no malo ljudi zna da te njegove kvalitete mogu uzrokovati uništavanje ljudskih stanica. Ako se češnjak ostavi na koži dovoljno dugo, može uzrokovati opekline drugog, pa čak i trećeg stupnja.
Činjenica broj 6
Jeste li svjesni da kruh u sebi sadrži derivate ljudske kose? Sastojak koji se nalazi u kruhu, L-cistein, aminokiselina koja je dodana mnogim pekarskim proizvodima kako bi ubrzala industrijsku proizvodnju, nalazi se u ljudskoj kosi. Osim ljudske kose, za sintezu L-cisteina koriste se kokošje i pačje perje te kravlji rogovi. Najviše ljudske kose za sintezu aminokiseline dolazi iz najmnogoljudnije zemlje svijeta, Kine.
Činjenica broj 7
Najbrže gotove grickalice su svima poznate kokice iz mikrovalne. No jeste li znali da se tijekom termičke obrade kokica oslobađa toksični plin koji uzrokuje oštećenje pluća? Tvar diacetil nalazi se u maslacu kojim su premazane kokice i toliko je toksična da uzrokuje oštećenja pluća radnika koji rade u industrijskim postrojenjima za proizvodnju kokica. Bolest se popularno naziva popcorn lung, odnosno bronchiolitis obliterans. Smatralo se da je ova bolest moguća samo pri velikoj izloženosti navedenoj kemikaliji (radnici u tvornicama), no 2007. godine čovjeku koji je jeo dvije vrećice kokica iz mikrovalne na dan dijagnosticirana je ta bolest. Kako ne bi izgubili brojne kupce, proizvođači kokica su zamijenili diacetil novom kemikalijom koja, vjerovali ili ne, čini se, ima iste posljedice.
Činjenica broj 8
Esencijalna ulja ružmarina i kadulje mogu se koristiti kao prirodni konzervansi mesa koji čuvaju meso čak i bolje od nekih kemijskih aditiva (popularnih BHT i BHA). Studija provedena 2006. godine pokazala je da ulje ružmarina i kadulje bolje prevenira oksidativno raspadanje i gubitak polinezasićenih masnih kiselina u mesu od kombinacije aditiva BHT i BHA.
