Katastrofa u poljoprivredi – tako se sažeto može opisati stanje nastalo na zadarskom području nakon što je u samo jednoj noći, između ponedjeljka i utorka, led nakratko zahvatio vinograde i voćnjake. Temperatura koja se spustila od minus dva do minus četiri Celzijeva stupnja došla je u najgorem mogućem trenutku za vegetativni ciklus: u trenutku kada se događala cvatnja.
Led je uništio cvjetove i plodove u zametku, tako da na mnogim kulturama poput jabuka i bresaka ove godine za mnoge neće biti nikakvog uroda. – Oštećeni su vinogradi, doduše nešto manje jer je vegetacija krenula kasnije, ali štete će biti od 20 do 30 posto. Stradalo je gotovo sve koštičavo voće: trešnje, čak i u priobalnom dijelu, zatim višnja maraska, posebno na mjestima s nešto manjom nadmorskom visinom.
Katastrofa s jabukama
Baš smo se tih dana razveselili kiši, kad evo nas ražalošćeni zbog šteta od leda – potvrdila je Gordana Dragun, rukovoditeljica Područnog ureda Hrvatske poljoprivredne komore. Dok ekipe poljoprivrednih stručnjaka obilaze pogođena područja, štete se zbrajaju. Stradale su breskve na pojedinim područjima, kao i nektarine, dok je s nasadima jabuka prava katastrofa. – Cvjetovi izgledaju kao da ih je netko opario vodom i kod takvih voćnjaka ove godine neće biti ploda. Voće koje je preživjelo bit će u znatno manjim količinama, a to će se odraziti i na cijene – bit će vrlo skupo, osobito trešnje.
Masline su se ovaj put izvukle, njima je kiša pogodovala, a do cvatnje je još daleko tako da nije bilo šteta – kaže Dragun. Poljoprivrednici su ljuti i na meteorološke službe, jer takav led u priobalju nije bio najavljen. Mnogi su za Uskrs osjetili da se približava katastrofa pa su pohitali u voćnjake paliti gume, ne bi li se što spasilo. Jedan od njih je i Dario Buljat, jedan od većih voćara iz Suhovara kojemu je led uništio osam hektara jabuka. – Bojim se da je 90 posto stabala jabuka stradalo. Kada raspolovite cvijet, crn je unutra. Propao urod. Ja sam još najgore prošao jer su mi nasadi najniži, neki u višim predjelima su nešto bolje prošli. Osim jabuka imam i breskve koje su sto posto uništene.
Nisam osigurao nasade protiv mraza, već samo protiv tuče. Kod nas nije bio običaj osiguravati protiv leda, kad bi sve to osigurali mogli bismo raditi samo za osiguranje. Što sada? Ni sam ne znam. Što je najgore, stabla i dalje moramo prskati, prihranjivati, održavati, bez obzira što neće biti ploda. Morat ćemo, da bismo preživjeli ovu godinu, u nova kreditna zaduženja, neće biti druge – kaže Buljat. Od proglašenja elementarne nepogode ne očekuje puno jer su naknade šteta ako ih i bude, toliko male da su zanemarive. Dalmatinske poljoprivrednike ova godina neće, pa neće. A već su pomislili da su se spasili od suše…
Palili gume, nije pomoglo
Osjetio sam da će biti leda, ali ne ovakvog. Ipak, nisam čekao nego sam u nedjelju navečer otišao u voćnjake i od 3 sata do 7 ujutro palio gume kako bismo barem malo razbili mraz. Osvijetlili smo sve kao Betlehem, ali ipak je sve otišlo. Bilo je tu jednu noć minus četiri, i sve je propalo – kaže Buljat.