Recesija i kriza najviše bole tamo gdje je društvo najranjivije, a to su marginalizirane skupine građana. Osim što su donacije dobročinitelja sve manje, gotovo da ih i nema, neke zadarske udruge dobro osjete i slabije punjenje gradskog proračuna.
Tako, recimo, u udruzi za pomoć osobama s mentalnom retardacijom i autizmom Svjetlo kažu da su od 100 tisuća kuna, koliko je za njih predviđeno u gradskom proračunu, do sad dobili tek 10 tisuća.
– Ne znam zašto uopće predviđaju sto tisuća kuna, kad smo i lani od predviđenih sto tisuća dobili tek pola. Kao da se samo prepisuje proračun. Voljela bih da se predvidi onoliko koliko možemo dobiti tako da znam s čime možemo računati, a ne ovako. Zadnjih nekoliko godina nismo dobili cijeli iznos, govori Irena Palčić, predsjednica udruge Svjetlo.
Kako dodaje Palčić, za uplate stalno mora nazivati u Grad.
– Morala bih stalno zvati kao da nešto prosim. Ne može ih se dobiti, pročelnik za socijalnu skrb Mario Pešut uvijek kaže da je izdao nalog Grozdani Perić, pročelnici za financije. Do Grozdane Perić ne mogu nikako doći… Malo smo ogorčeni na sve to. Ne kažem da druge udruge ne rade, ali radimo i mi i prolaze nam projekti prema ministarstvu i europskim fondovima u kojima trebamo navesti sve planirane troškove i kasnije ih pravdati. Sve u lipu treba štimati. Samo Grad ne traži da se pravdaju troškovi, a tako bi bilo najpravednije. Ovako smo mi u istom košu s onima koji možda nepropisno troše sredstva. I nikako mi nije jasno isplati li se onda svima samo, recimo, pola od predviđenog ili koji je kriterij da se nekome isplati sve, a nekome samo dio, pita se Palčić.
Udruga Svjetlo, dodaje njezina predsjednica, dobije svake godine i 10.000 kuna od Županije. Koliko bude predviđeno, toliko se isplati. A financira se i iz raznih projekata. Ima 150 članova, a u klubu TIM koji osobama s mentalnom retardacijom i autizmom pruža mogućnost druženja, radionica i raznih sadržaja kojih po izlasku iz obrazovnog sustava više nemaju je 25 osoba. Baš su nedavno u klubu TIM preko mjere javnih radova zaposlili asistenta. Broj članova svake godine raste.
– Osim što smo osnovali taj klub i pružili mogućnost za ispunjavanje njihovog vremena za osobe s poteškoćama u zadnjih 20 godina se u Zadru gotovo ništa nije promijenilo. Taj Centar Mocire je već dugo pri kraju, stalno se priča da ćemo i mi dobiti tamo prostor, ali čini mi se da nitko ne zna kako će to zapravo izgledati, rekla je Palčić.
Malo za Malu kuću
U Udruzi za pomoć ženi i djetetu Duga koja koordinira radom Male kuće, skloništem i savjetovalištem za žrtve obiteljskog nasilja financijska situacija je već dugo jako loša, kao uostalom i u drugim skloništima u Hrvatskoj.
– Prošle godine smo dobili od Grada 500 tisuća kuna, a ove godine su nam predviđena sredstva u proračunu smanjena na 400 tisuća. Isplate kasne po mjesec ili dva, onda nazovem kad malo zaškripi pa uplate… Do sad nam je u ovoj godini uplaćena polovina predviđenog iznosa. Nije to ni izdaleka kako bi trebalo biti, sredstva su nam smanjena na minimum koji je potreban za golu egzistenciju, ali relativno smo zadovoljni s obzirom na situaciju, rekla je Gordana Markulin-Ježina, predsjednica udruge Duga i koordinatorica Male kuće.
Markulin-Ježina uvijek ponavlja da je u recesiji i obiteljsko nasilje ekskaliralo, bilo ono fizičko, emotivno, psihološko, ekonomsko; i to posebno u srednjem staležu koji dolazi na rub siromaštva.
– Puno nam se ljudi javlja u savjetovalište, a nešto manje nego, recimo, prije dvije godine, imamo upita za sklonište. Mala kuća je uvijek puna, a sad je tamo i sedam školaraca od 12 do 18 godina kojima su potrebne knjige, školski pribor, odjeća… Snalazimo se u suradnji s kolegicama iz drugih skloništa i socijalnih ustanova, ali inače, donacija je sve manje. Ministarstvo nam pokriva dio troškova, a i stalno pišemo projekte, trudimo se, javljamo na natječaje, ali projekti nam ne prolaze. Projekti za europske fondove su jako zahtjevni, a ne možemo platiti verificiranu osobu da nam ih piše i tako u krug, ističe Markulin-Ježina.
– Neke udruge se uvijek bune, neke nikad. Uvijek se mogu obratiti nadležnom upravnom odjelu. Konkretno, kod udruge Svjetlo je problem što ima rješenje na tranše u iznosu od 25 tisuća kuna i to nam je teško isplatiti. Možda da se smanje tranše bi mogli češće isplaćivati, ali to je stvar njihova dogovora s Upravnim odjelom za socijalnu skrb i zdravstvo. Ja upravnim odjelima na vrijeme prikažem sve gabarite i očekivane prihode i oni se prema tome trebaju odrediti, a to je druga stvar što oni mene nekad ne slušaju, govori Perić.
Kako dodaje Perić, pozivajući se i na situaciju u cijeloj državi, novčani tijek je rapidno poremećen, likvidnost ugrožena i teško je svim korisnicima gradskog proračuna omogućiti kontinuirani priljev sredstava, koliko god se ona trudila.
Teško je kad se radi o socijalnoj kategoriji, ali pitanje je koliko smo toga uzeli na sebe. Pokušavam nikoga ne zakinuti, ali trenutačno je to jako teško. Korisnici gradskog proračuna imaju obvezu nadležnom upravnom odjelu podnijeti financijsko izvješće i opravdati troškove, ali to će se definitivno morati još postrožiti, morat će se bolje pratiti realizacija i kontrolirati troškovi kao što se to radi pri dobivanju sredstava iz europskih fondova, kazala je Perić.
Recesija i kriza najviše bole tamo gdje je društvo najranjivije, a to su marginalizirane skupine građana. Osim što su donacije dobročinitelja sve manje, gotovo da ih i nema, neke zadarske udruge dobro osjete i slabije punjenje gradskog proračuna.
Tako, recimo, u udruzi za pomoć osobama s mentalnom retardacijom i autizmom Svjetlo kažu da su od 100 tisuća kuna, koliko je za njih predviđeno u gradskom proračunu, do sad dobili tek 10 tisuća.
– Ne znam zašto uopće predviđaju sto tisuća kuna, kad smo i lani od predviđenih sto tisuća dobili tek pola. Kao da se samo prepisuje proračun. Voljela bih da se predvidi onoliko koliko možemo dobiti tako da znam s čime možemo računati, a ne ovako. Zadnjih nekoliko godina nismo dobili cijeli iznos, govori Irena Palčić, predsjednica udruge Svjetlo.
Kako dodaje Palčić, za uplate stalno mora nazivati u Grad.
– Morala bih stalno zvati kao da nešto prosim. Ne može ih se dobiti, pročelnik za socijalnu skrb Mario Pešut uvijek kaže da je izdao nalog Grozdani Perić, pročelnici za financije. Do Grozdane Perić ne mogu nikako doći… Malo smo ogorčeni na sve to. Ne kažem da druge udruge ne rade, ali radimo i mi i prolaze nam projekti prema ministarstvu i europskim fondovima u kojima trebamo navesti sve planirane troškove i kasnije ih pravdati. Sve u lipu treba štimati. Samo Grad ne traži da se pravdaju troškovi, a tako bi bilo najpravednije. Ovako smo mi u istom košu s onima koji možda nepropisno troše sredstva. I nikako mi nije jasno isplati li se onda svima samo, recimo, pola od predviđenog ili koji je kriterij da se nekome isplati sve, a nekome samo dio, pita se Palčić.
Udruga Svjetlo, dodaje njezina predsjednica, dobije svake godine i 10.000 kuna od Županije. Koliko bude predviđeno, toliko se isplati. A financira se i iz raznih projekata. Ima 150 članova, a u klubu TIM koji osobama s mentalnom retardacijom i autizmom pruža mogućnost druženja, radionica i raznih sadržaja kojih po izlasku iz obrazovnog sustava više nemaju je 25 osoba. Baš su nedavno u klubu TIM preko mjere javnih radova zaposlili asistenta. Broj članova svake godine raste.
– Osim što smo osnovali taj klub i pružili mogućnost za ispunjavanje njihovog vremena za osobe s poteškoćama u zadnjih 20 godina se u Zadru gotovo ništa nije promijenilo. Taj Centar Mocire je već dugo pri kraju, stalno se priča da ćemo i mi dobiti tamo prostor, ali čini mi se da nitko ne zna kako će to zapravo izgledati, rekla je Palčić.
Malo za Malu kuću
U Udruzi za pomoć ženi i djetetu Duga koja koordinira radom Male kuće, skloništem i savjetovalištem za žrtve obiteljskog nasilja financijska situacija je već dugo jako loša, kao uostalom i u drugim skloništima u Hrvatskoj.
– Prošle godine smo dobili od Grada 500 tisuća kuna, a ove godine su nam predviđena sredstva u proračunu smanjena na 400 tisuća. Isplate kasne po mjesec ili dva, onda nazovem kad malo zaškripi pa uplate… Do sad nam je u ovoj godini uplaćena polovina predviđenog iznosa. Nije to ni izdaleka kako bi trebalo biti, sredstva su nam smanjena na minimum koji je potreban za golu egzistenciju, ali relativno smo zadovoljni s obzirom na situaciju, rekla je Gordana Markulin-Ježina, predsjednica udruge Duga i koordinatorica Male kuće.
Markulin-Ježina uvijek ponavlja da je u recesiji i obiteljsko nasilje ekskaliralo, bilo ono fizičko, emotivno, psihološko, ekonomsko; i to posebno u srednjem staležu koji dolazi na rub siromaštva.
– Puno nam se ljudi javlja u savjetovalište, a nešto manje nego, recimo, prije dvije godine, imamo upita za sklonište. Mala kuća je uvijek puna, a sad je tamo i sedam školaraca od 12 do 18 godina kojima su potrebne knjige, školski pribor, odjeća… Snalazimo se u suradnji s kolegicama iz drugih skloništa i socijalnih ustanova, ali inače, donacija je sve manje. Ministarstvo nam pokriva dio troškova, a i stalno pišemo projekte, trudimo se, javljamo na natječaje, ali projekti nam ne prolaze. Projekti za europske fondove su jako zahtjevni, a ne možemo platiti verificiranu osobu da nam ih piše i tako u krug, ističe Markulin-Ježina.
– Neke udruge se uvijek bune, neke nikad. Uvijek se mogu obratiti nadležnom upravnom odjelu. Konkretno, kod udruge Svjetlo je problem što ima rješenje na tranše u iznosu od 25 tisuća kuna i to nam je teško isplatiti. Možda da se smanje tranše bi mogli češće isplaćivati, ali to je stvar njihova dogovora s Upravnim odjelom za socijalnu skrb i zdravstvo. Ja upravnim odjelima na vrijeme prikažem sve gabarite i očekivane prihode i oni se prema tome trebaju odrediti, a to je druga stvar što oni mene nekad ne slušaju, govori Perić.
Kako dodaje Perić, pozivajući se i na situaciju u cijeloj državi, novčani tijek je rapidno poremećen, likvidnost ugrožena i teško je svim korisnicima gradskog proračuna omogućiti kontinuirani priljev sredstava, koliko god se ona trudila.
Teško je kad se radi o socijalnoj kategoriji, ali pitanje je koliko smo toga uzeli na sebe. Pokušavam nikoga ne zakinuti, ali trenutačno je to jako teško. Korisnici gradskog proračuna imaju obvezu nadležnom upravnom odjelu podnijeti financijsko izvješće i opravdati troškove, ali to će se definitivno morati još postrožiti, morat će se bolje pratiti realizacija i kontrolirati troškovi kao što se to radi pri dobivanju sredstava iz europskih fondova, kazala je Perić.
