Odlagališta komunalnog otpada ponad Dikla, inače trećeg najvećeg u Hrvatskoj, nakon Jakuševca i Karepovca, bit će zatvoreno do 2018. godine. Do tada mora primiti otpad sa svih 11 preostalih službenih odlagališta u županiji koje u, međuvremenu, treba zatvoriti.
Zadarska “Čistoća” je u Ministarstvu zaštite okoliša pokrenula postupak izmjene lokacijske dozvole prema kojoj bi se omogućio nastavak rada odlagališta “Diklo” do 2018. godine, odnosno do početka rada Županijskog centra za preradu otpada zapadno od Biljana Donjih. Nakon toga bi se to područje krajobrazno uredilo u rekreacijsko područje prema postojećim planovima.
Sada se na odlagalište “Diklo” dovozi otpad iz dva grada (Zadar i Nin) te 13 općina (Bibinje, Galovac, Kukljica, Novigrad, Poličnik, Posedarje, Preko, Privlaka, Ražanac, Sukošan, Škabrnja, Vir i Zemunik Donji). A u Zadarskoj je županiji šest gradova i 28 općina.
Mjerenjima, koja se provode od početka sanacije 2007. godine, utvrđeno je da se na odlagalište godišnje doveze 56 tisuća tona otpada, što je zapravo 84 tisuće prostornih metara komunalnog i 2500 prostornih metara neopasnog proizvodnog otpada.
Prema prošlogodišnjim podacima riječ je o otpadu s područja na kojem živi 112.245 stalnih stanovnika, a to su dvije trećine pučanstva Zadarske županije, no treba znati da je u tu količinu uračunat i onaj otpad nastao za vrijeme turističke sezone.
Prema tome, po glavi stanovnika ovdje se “proizvodi” oko pola tone otpada godišnje. Jednostavna računica kazuje da će nakon zatvaranja okolnih manjih odlagališta količina otpada koja se dovozi na “Diklo” biti povećana za oko trećinu.
Zbog toga će se korisna površina odlagališta otpada morati povećati sa sadašnjih 28 na 33,6 hektara, a kota najvišeg dijela odlagališta povećat će se za pet metara. Inače, podsjetimo, zatvaranje odlagališta “Diklo” bilo je planirano još do 2010. godine budući da je prethodno počela sustavna sanacija uz pomoć sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša. Projekt je zapeo zbog izostanka suglasnosti Hrvatskih voda.