Udruga srednjoškolaca traži da vlast uvaži njihove prijedloge o obrazovanju. Predlažu i nove predmete, poput građanskog odgoja, zdravstvenog odgoja…
Ukinite nam državnu maturu i naučite nas poduzetništvu
Udruga srednjoškolaca Hrvatske smatra kako ni poslije ovih izbora političari neće riješiti postojeće probleme u obrazovanju – od zastarjele srednjoškolske nastave, preko skupih đačkih udžbenika pa sve do polaganja državne mature za koju Udruga srednjoškolaca Hrvatske tvrdi da nema svrhu.
– Tko god je na vlasti, neće se baš pretrgnuti riješiti probleme, i to iz jednostavnog razloga jer nemamo pravo glasa pa političari od nas zato i nemaju previše koristi. Smatramo kako bi i Hrvatska, prateći primjer dobre prakse Njemačke, trebala uvesti pravo glasa 16-godišnjacima. Tada bi političari puno ozbiljnije shvatili upite nas srednjoškolaca – objašnjavaju iz UDRUGE SREDNJOŠKOLACA HRVATSKE.
Zato su odlučili nastaviti kampanju “Glasaj sad 16+”.
Drugi razlog je što su strankama uoči izbora poslali upitnik s pitanjima kako će riješiti probleme u obrazovanju. Stranke su upozorili i na problem toplih obroka za koji su zakinuti dok ih osnovnoškolci imaju. Samo su im tri stranke odgovorile.
– Nezadovoljni smo brojem pristiglih odgovora. U tijeku predizborne kampanje političari se okružuju mladima i u fokus nastupa stavljaju mlade. Nažalost, kad se jedina nacionalna udruga srednjoškolaca obraća s konkretnim pitanjima i mjerama koje bi stranke poduzele, tada nema odgovora – zaključuje Elvis MEHIČIĆ iz Udruge.
Podupiru rad na reformi sustava obrazovanja, tj. kurikularnu reformu, no boje se kako će i ona donijeti nove troškove za učenike.
– Naglašavamo problem udžbenika koji su vrlo skupi, a svake četiri godine moraju se kupiti novi, bez obzira na isti nastavni plan i program (još od 1990-ih) – rekli su nam učenici.
Od političkih stranaka pokušali su doznati kako planiraju poticati vrhunske učenike na državnim i međunarodnim natjecanjima koji postižu zapažene rezultate. Smatraju kako bi se trebalo na neki način vrednovati i učenike koji imaju veliki doprinos u volontiranju u određenim udrugama.
Zalažu se i za veću upotrebu tehnologije kako bi i Hrvatska konačno imala modernu, suvremenu školsku nastavu.
Učenici predlažu i nove predmete, poput građanskog odgoja, zdravstvenog odgoja, medijskog odgoj i poduzetništva, a traže i rješenja za konkretne probleme koje muče srednjoškolce u pojedinim županijama.
– Primjerice, srednjoškolci u Vukovarsko-srijemskoj županiji nemaju učenički servis te se ne mogu zaposliti preko ljeta. Tako sav teret financiranja udžbenika, prijevoza, prehrane i odjeće pada na njihove roditelje – navode u Udruzi i tvrde kako je to lako rješivi administrativni problem.
Nadalje, smatraju kako je državna matura na neki način potpuno nepotrebna jer na većini fakulteta rezultati s tog testiranja nisu dovoljni za upis na željeni fakultet.
– Brojni fakulteti i dalje imaju prijamne ispite koji su vrlo skupi, od 150 pa do 350 kuna. Posebice taj teret pada na leđa učenika iz drugih dijelova Hrvatske koji zbog prijamnih testova imaju dodatne troškove. U to ulazi i prijevoz do Zagreba, hrana te smještaj – upozoravaju srednjoškolci.
Ništa manje ozbiljna situacija nije ni s prijevozom. Pojedini prijevoznici, kad su doznali da će država subvencionirati prijevoz 75 posto, značajno su podignuli cijene mjesečnih karata pa cijena na kraju njima nije jeftinija koliko bi trebala biti.
– Veliki problem vidimo i u slaboj zastupljenosti učenika u obrazovnom sustavu. Vijeća učenika su u većini škola mrtvo slovo na papiru te predlažemo da učenici srednjih škola u školskom odboru imaju svojeg predstavnika s pravom glasa. Tada bi se slušao i učenički glas – kažu iz Udruge.
Udruga srednjoškolaca Hrvatske također želi da se poveća participacija učenika, odnosno njihovih predstavnika u donošenju odluka koje se tiču direktno njih, a posebno kad je u pitanju nova obrazovana reforma.
Udruga je osnovana 2011. godine i bavi se promicanjem prava učenika, suradnjom s profesorima i ravnateljima srednjih škola, pomaže učenicima osnovnih škola pri upisu u srednje škole, promovira toleranciju, kulturu, različitost i nenasilje.