Ministar Vili Beroš, koji je mandat proveo kao glavni zdravstveni akter sustava u korona pandemiji, sve više je prisutan kao kreator reforme zdravstva koja u Hrvatskoj nikako da se provede.
Iz kabineta ministra preko medija se puštaju baloni o kojima se onda vode rasprave kao što je uvođenje sistematskog pregleda kao obaveze za građane.
Najnovija naslovnica Jutarnjeg lista osobito je aktualna te ministar Beroš uvodi liječnicima normu bez koje nema dodatnog rada privatno. Beroš misli kako će time skratiti liste čekanja, kao što su mislili oni koji su poslali Državnu reviziju da obradi upravljanje listom čekanja pacijenata, primjerice, u zadarskoj bolnici. Ta notorna glupost, da ne kažemo trošenje državnih resursa na beskorisni posao izvršena je 2020. godine u vrijeme ministra Vilija Beroša.
Pa se zbog tog centralnog naručivanja na zadarskoj kardiologiji čeka na pregled godinu dana.
„Liječnici zaposleni u javnim bolnicama koji ne odrade propisanu normu, a pritom su i liste čekanja na njihovom odjelu duže od određenog prosjeka, više neće smjeti raditi i privatno”, objavljeno je u Jutarnjem listu pod egidom “Berošev obračun s liječnicima”.
Liječnici u bolnici nisu radnici na traci da bi imali norme. Jedna rutinska operacija može se pretvoriti u višesatni zahvat, a norma bi značila da liječnik u ambulanti svakom pacijentu posveti primjerice 10 minuta. Što kad se “norma” prebaci, a HZZO to bolnicama ne plati jer postoji ograničen limit mjesečnog financiranja?
Norma je nešto što je u pravosuđu dovelo do sporosti sudstva i nezadovoljstva građana koje je već prešlo u kroničnu bolest. Takva je i praksa u znanosti pa profesori predaju na više fakulteta i sveučilišta, dok liječnici uz bolnicu rade i u privatnim poliklinikama. Osim financijskog, razlog je isti: deficit kadrova, osobito liječnika specijalista koji su po ulasku Hrvatske u EU pohrlili prema bolje plaćenim i organiziranim poslovima u bolnicama diljem Europe.
Tada je ministar Dario Nakić donio Pravilnik kojem je propisano da liječnik može raditi izvan ustanove samo ako je korektno izvršio svoje obaveze u bolnici.
– Tek tada može dobiti dozvolu za rad i to samo u jednoj privatnoj praksi. Pravilnik je tada donesen isključivo kako bi se spriječio odlazak liječnika vani, kazao je dr. Nakić koji tu praksu sprovodi kao pročelnik Interne u zadarskoj bolnici.
Od 43 liječnika, polovica ih je dobila dozvolu za rad privatno, naravno, izvan radnog vremena. Ali tek kada je kao šef ili neki drugi šef odjela analiziraju odrađuje li dotični liječnik svoj posao na odjelu. Oni su ti koji mogu dati svoju suglasnost ravnatelju bolnice koji po prirodi posla ne može imati uvid u standard liječničke usluge, ali potpisuje dozvolu za dodatni rad privatno.