Preminuo je Kosta Kostov, akademski kipar i jedriličar. To su najvažnija dva obilježja 81-godišnjeg Kostova. Čovjek koji je oblikovao kamen i krotio vjetar na svojoj 12-metarskoj čeličnoj jedrilici nazvanoj Helios. Uz Vjekoslava Suljića te Dragana Penjalova, bio je osnivač Jedriličarskog kluba (yc) Zadar za koji je godinama jedrio sa svojim Heliosom.
Rođen u Sofiji od majke Amerikanke, Kostov je završio u Zagrebu gdje je upisao i završio Akademiju (V. Michieli) te 1971–73. polazio Majstorsku radionicu V. Radauša. Tamo, kao i u zadarskoj Gradskoj loži, velikom retrospektivom 2017. godine obilježio 50 godina svog dolaska u Hrvatsku.
Uz sva njegova djela, Kostova treba pamtiti i po tome što je napravio model kupole sv. Jakova, šibenske katedrale koja je bila pogođena tijekom Domovinskog rata. Kostov je tom maketom u naravnoj veličini rekonstruirao neponovljivo djelo majstora Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca. Izveo je spomenike palim borcima i žrtvama fašizma (Velimir Škorpik, Zadar, 1979) te spomen-ploče S. Radiću i F. Račkomu u Zagrebu. Izlagao je samostalno u Firenci, Beču, Komiži, Eugeneu, Zadru, Biogradu, Grožnjanu i Dubrovniku, Sofiji, Senju i Zagrebu te skupno na izložbama HDLU, Salonu mladih te Umjetnici Jugoslavije Njegošu.
Pokretač je likovnih akcija i kolonija (Jadertina na Galevcu 1999). Na bugarski jezik preveo je Besu J. Horvata. Osvojio je prva mjesta na regatama Austria Cup u Lignanu 1995. i »Joshua Slockum« u Zadru 2005. godine. U svemu tome inspiracija mu je bio Joza Horvat, svjetski moreplovac s kojim je Kosta i njegova obitelj godinama prijateljevala.
Njegov život povezan je s Komižom i Zadrom u kojem je odjedrio svoj život. Iza sebe je ostavio kćeri Viktorianu, Annu te vrsnog jedriličara, sina Pavla Kostova.
