Nakon skoro 20 godina parnice Općinski sud u Zadru odbio je tužbu Brala Trade, sada likvidirane firme iza koje je ostale stečajna masa, protiv Večernjeg lista. U tekstu iz 2005. godine navedeno je kako se na njegovim crpkama prodaje najnekvalitetnije gorivo u Hrvatskoj. Točnije, u istraživanju koje je proveo tim Večernjeg lista navedeno je da je njihova crpka druga najgora od 50 ispitanih po kvaliteti eurosupera, te je s još četiri crpke označena crvenom zvjezdicom na karti Hrvatske.
Tim Večernjeg lista tvrdio je da količina sumpora u gorivu eurosuper 95 iznosi 382 ppm. Vlasnik Roko Brala tvrdio je da se ne radi o točnom podatku, jer se na toj crpki eurosuper 95 nije uopće ni točio, već samo super 95, dok je analiza eurodizela pokazala da su vrijednosti daleko unutar propisane razine. Objavom spornog članka za Brala Trade je nastala materijalna šteta zbog tzv. “negativne reklame” te osjetnog pada ostvarenog prometa.
Ovakve tvrdnje potkrijepilo je niz svjedoka, koji su rekli da su nakon objavljenog teksta izbjegavali dolazak na benzinsku crpku, iako im je ona bila najbliža. Vlasnik Roko Brala rekao je kako e u to vrijeme na svojoj benzinskoj za dobavljača imao samo INA-u, a mjerenje je bilo pogrešno jer 2005. godine uopće nije imao eurosuper već samo super 95.. Na samoj pumpi imao je više djelatnosti, dućan koji radi 24 sata, kafić, restoran i poljoapoteku, te mu je svugdje opao promet.
Iz Večernjeg lista su isticali kako ta okolnost ne mijenja ocjenu, koja se daje na osnovu više elemenata, te kako činjenica da na postaji u doba kada velika većina vozila koristi isključivo gorivo određene kvalitete nema eurosupera, sigurno ne pridonosi pozitivnoj ocjeni. Pumpa im je izgledala jako zastarjelo i zapušteno pa su bili u dilemi da li je uopće obuhvatiti analizom, međutim, ipak su odlučili obuhvatiti je jer je to jedina pumpa na tom području i ljudi ne žele prevaliti veći broj kilometara radi točenja goriva.
Provedeno je niz vještačenja u kojima se pokušavalo utvrditi koliko je Brala Trade izgubio zbog ovog napisa, a sud je ocijenio kako dokumentacija nije potpuna niti sveobuhvatna, kako je kasnije dolazilo do oscilacija u poslovanju nabolje ili nagore, te nije dokazano da je objavljivanje spornog članka utjecalo na financijsko poslovanje. Zbog napisa ili ne, Brala Trade je otišao u stečaj, a sada će iz stečajne mase morati još i izdvojiti 100.000 kuna radi osiguranja parničnih troškova postupka.