U Splitu je izgrađena Istočna obala u gradskoj luci koja će omogućiti lakši ogromnog broja turističkih brodova, dok se u Zadru uređuje Liburnska obala zbog koje se isti ti brodovi vezuju “alajo”. Neviđena situacija u gradskoj luci koju su jutros sa zadarskog mosta komentirali s čuđenjem građani koji su nam poslali fotografije.
Jutros ih je bilo na vezu u nizu čak osam, a zakonski je dopušteno najviše tri broda da se mogu vezati jedan uz drugog.
To je privremeno stanje dok se ne završe radovi i Liburnska obala u režiji Lučke uprave pusti u promet. To će prema informacijama v.d. ravnatelja Đonija Štambuka biti tek 1. srpnja.
– Do tada se snalazimo kako umijemo s obzirom na pritisak turističkih broda u Gradskoj luci u kojoj imamo 11 vezova na potezu od Mosta do Morskih orgulja, navodi Štambuk.
Vez na Istarskoj obali namijenjen je kruzerima kao i trajektima koji su u zamijeni za brod Doru. Svoje mjesto na vezu Liburnske obale imaju brodovi i katamarani javnog linijskog prometa. Uleti im na vez pokoja jahta, a svega su tri veza namijenjena za turističke brodove koji se vezuju “alajo”. Propisno bi trebala to biti tri, što znači da se u zadarskoj luci može vezati devet brodova za krstarenje. Ona su već počela i pitanje je kako se gosti ukrcavaju na ovaj način. Naravno da ne skaču s broda na brod.
Odlaskom trajekata u Gaženicu, koja je postala luka za lokalni promet te za kruzere, Gradska luka dobiva obilježje turističke luke. Uostalom kao i cijeli Zadar. I dok kruzing industriju drže velike svjetske kompanije, vlasnici flote malih turističkih brodova su domaći. Luka u Krilu Jasenica, odakle je sve počelo, izgleda kao konzerva sardina, odnosno turističkih brodova čiju izgradnju potiče državna banka (HBOR).
I dobro je da Hrvati kao pomorska zemlja imaju svoje brodove s kojima zapošljavaju i zarađuju od turizma, ali nije dobro što Država nije za njih stvorila uvjete. Zadarska luka odavno je već mala, a koliko je još luka (dok se ne pretvori u Monte Carlo), najbolje govori činjenica da je ista ta Država iz nje iselila jedinu službu koja brine o sigurnosti u lukama i na moru – Lučku kapetaniju.
Država ulaže u gradnju lučke infrastrukture za kruzere, prvenstveno u Zadru ali lučko područje se ne širi zbog turističkih brodova na krstarenju po Jadranu. U Telašćici u sezoni bude 40 turističkih brodova u danu koji se nemaju gdje vezati.
U splitskoj luci subotom ih čeka na smjenu gostiju po njih stotinu. U Hvaru vlasnici manjih brodica taksiraju turiste kao u Veneciji. Ali ovo je na divlje – čim se jedan makne, drugi uskoči, treći čeka da pokupi putnike…
Ovi brodovi iz gradske luke, komentirali su jutros na Mostu, trebalo bi otići u Gaženicu čija se ekonomska isplatljivost (studija za kredit), zasnivala samo na kruzerskom prometu.