Prostor šest parkirališnih mjesta u južnom dijelu Ulice Stjepana Radića zauzeli su drveni dnevni boravci – ljuljačka za parove, klupa sa zagonetkama, nožni biljar, klupa s panoom za oglašavanje te klupa i stol u obliku broda. Ove parklete – ekstenzije pješačke staze, koje omogućuju zadržavanje, okupljanje i spontano sjedenje prolaznika, osmislili su i izradili učenici Tehničke škole i Strukovne škole Vice Vlatkovića iz Zadra u sklopu MINI Gradionice.
– Riječ je mikro intervencijama koje označavaju proširenje pješačke zone u Ulici Stjepana Radića koja je obuhvat ovogodišnje Gradionice u kojoj se bavimo temom javno pješačkih površina, odnosno borbom za pločnik. Riječ je o javnom prostoru koji vrvi različitim preklopljenim i često sukobljenim interesima, a koje ćemo kroz Gradionicu pokušati u obliku urbanih pregovaranja iznjedriti kao skup različitih faktora koji oblikuju tu ulicu, rekao nam je Petar Kozina, predsjednik Društva arhitekata Zadra (ZDA) koje peto izdanje Gradionice provodi u suradnji s Gradom Zadar i Goethe Institutom Kroatien.
Ove godine doveli su i četvoricu arhitekata iz berlinskog kolektiva ConstructLab. Alexander Römer, Patrick Hubmann, Dan Doročić i Dan Roth oduševljeni su sa zadarskim učenicima i njihovom motivacijom.
– U šoku smo kako je sve bilo pozitivno. Ideje koje su učenici donijeli su dobra provokacija za smjer u kojem bi trebalo ići, rekao nam je jedan od njemačkih mentora, Dan Doročić, podrijetlom iz Hrvatske.
Prema riječima Lucije Melade, nastavnice strukovnih predmeta u Tehničkoj školi, sam proces od ideje do realizacije bio je za učenike jedno novo iskustvo.
– Bilo je fantastično. Ulica bi trebala postati pješačka zona zbog značajnog očuvanja grada, rekao nam je učenik Tehničke škole Luka Mitrović koji je sa svojom ekipom osmislio klupu po uzoru na popularni kviz Potjera.
Učenica Anica Deša sa svojim je timom pak izradila klupu u obliku broda.
– Nije bilo teško koliko je bilo zabavno. Ideja je krenula od toga kako ljudi ne moraju ići u kafiće da bi jeli i pili. Puno je bolje da se na ulici okupljaju ljudi umjesto auta. Grad tako oživi, istaknula je Deša.
Radovi učenika bit će izloženi narednih mjesec dana, no pitanje je koliko će izdržati vremenske prilike i vandalizam.
– Nadam da će ljudi imati osjećaja prema učenicima koji su tjedan dana vrijedno radili na ovome te da će njihovi radovi ostati u što većoj mjeri sačuvani, istaknuo je predsjednik ZDA.
Gradionica sljedećeg tjedna ulazi u finale kroz MAXI izdanje, standardni format koji okuplja natjecatelje arhitektonske struke. Oni će dati svoja rješenja za obuhvat Ulice Stjepana Radića, od mosta do raskrižja s Ulicom Franje Tuđmana. Najbolji radovi bit će nagrađeni, no koliko je realno da će se i ostvariti s obzirom na to da povlače puno stvari koje prije toga treba riješiti, poput zatvaranja ulice za promet i kroničnog nedostatka parkirališnih mjesta u Zadru?
– Svaka Gradionica ima za cilj promjenu, da se nešto dogodi makar u svijesti stanovnika i onih koji upravljaju ovim prostorom. Grad je u suradnji sa ZDA izrazio veliko zadovoljstvo temom širenja javnih površina jer oni već niz godina rade na tome, kad pogledamo ulaganja poput bedema, Foruma, Trga Petra Zoranića… Budućnost Ulice Stjepana Radića vidimo u nečemu što se inače događa sa zadarskim ulicama, ali u dužem vremenskom intervalu. Pojedine su tako, poput Ulice Miroslava Krleže, s vremenom postale jednosmjerne ili dobile druge oblike i načine korištenja, naglasio je arhitekt Kozina.
Predsjednik ZDA dodaje kako kroz Gradionicu žele potaknuti da se osim samog “šminkerskog” preuređenja Ulice Stjepana Radića, počne razgovarati o izmjenama njenih funkcija i načinima korištenja.
– Ulica je pješačke dimenzije i veže povijesni centar, Poluotok, u kojem je turistifikacija dovela do iseljavanja institucija, s bivšom vojarnom Stjepana Radića koja postaje novi centar javnih funkcija s Gradskom knjižnicom, županijskim institucijama, policijom, srednjom školom…. Upravo je ova ulica aorta koja povezuje ta dva gradska centra. Sama vrvi gradskim životom i po mnogočemu je najprometnija gradska ulica, istaknuo je Kozina na otvorenju izložbe radova u kojima je pješak superioran u odnosu na kolni promet.