I dok se svi razbacuju podacima o rekordima pa čak i zaradama ove svima iznenađujuće sezone, rujanski dani u Zadru donijeli su turizam po mjeri čovjeka.
Nema one mase turista, struktura se promijenila, smanjile su se gužve u prometu i parkiranju, na ulicama i na rivi, ali restorani rade „tutta forza”. Čuje se španjolski, vide se uglavnom mladi ljudi, ali i po koja grupa starijih turista iz Zapadne Europe. Najveći problem sezone ostaje radna snaga.
Nitko nije zaslužan za izvanredni pohod turista osim korona pandemije i političkih okova iz kojih su oni pobjegli prema našem plavetnilu i slobodi kretanja. Naročito Nizozemaca koje je lani naprasno vratila njihova Vlada još u kolovozu što je bila politička odluka. Zato su „leteći Holandezi” u vidljivo velikom broju potegli svojim autima u Zadar i na zadarsko područje.
Predsezone gotovo da i nije bilo, ali zato je podsezona pokazala sve svoje čari ne samo danju nego i u zadarsko predvečerje, što je oslikano u foto – galerija našeg Saše Čuke.
On je uhvatio i za zatvorenu zadarsku sredinu neočekivane prizore ponašanja turista koji uživaju na svoj način. Bablje lito je za opuštanje.
