U Dvorani Zavoda za povijesne znanosti HAZU u četvrtak će se, u povodu 120 godina speleoloških istraživanja na zadarskom području, održati znanstveni kolokvij “Arheologija pećina na zadarskom području – recentna istraživanja”.
Simpozij će izlaganjem o 120 godina arheoloških i speleoloških istraživanja na zadarskom području otvoriti Martina Dubolnić Glavan. Interes za otkrivanjem podzemlja na zadarskom području spada u same početke tog tipa istraživanja na prostoru Hrvatske i Europe. Najstariji pisani dokument o nekoj speleološkoj strukturi u Hrvatskoj potječe iz arhivskih spisa Samostana sv. Krševana u Zadru koji datira u 1069. g., a vezuje se za područje mjesta Preko na otoku Ugljanu. Kao oznaka za špilju navodi se starohrvatski toponim pećica (pechipa), odnosno pećina – važan prostorni orijentir samostanskih posjeda.
Najranija posjećivanja planina i planinskog podzemlja zabilježena u formi literarnog karaktera u Europi i svijetu nalazimo u romanu Planine iz 16. st. našeg poznatog pisca Petra Zoranića.
Među zanimljivim izlaganjima koja će se održavati tijekom dana istaknimo ono o istraživanju Velike pećine u Kličevici u Rašteviću kod Benkovca, u kojemu autori navode kako su neandertalci koristili špilju prije približno pedeset tisuća godina, ali i desetak tisuća godina kasnije, u vremenu prijelaza srednjeg u gornji paleolitik.
Mate Parica i Dario Vujević dat će pregled istraživanja pećine Vlakno, jednog od rijetkih sustavno istraživanih pećinskih lokaliteta sa slojevima iz vremena gornjeg paleolitika i mezolitika na području Dalmacije. Omanji prostor površine 40 m2 već dugi niz godina privlači pažnju javnosti brojnošću, ali i specifičnošću nalaza, svrstavajući se uz bok najpoznatijim nalazištima jadranske zone. Početno istraživanje pećine proveo je Zdenko Brusić 2004., a sustavna istraživanja započeta su 2011. godine. Do danas je u pećini provedeno 15- ak istraživačkih kampanja u kojima je dosegnuta dubina od 5 metara, s kulturnim slojevima koji se u relativnom kontinuitetu mogu pratiti sve do unatrag 19.500 godina.
Trenutni je fokus istraživanja usmjeren na slojeve iz razdoblja gornjeg paleolitika, na vrijeme neposredno prije velike vulkanske erupcije na Flegrejskim poljima u Napuljskom zaljevu koja se dogodila prije 14.900 godina, a koja je svoj trag na ovim prostorima ostavila u vidu desetak centimetara debelog sloja vulkanskog pepela nataloženog u pećini. . Špilja je korištena kao logor manje grupe lovaca skupljača, a zastupljenost dijelova tijela i tragovi mesarenja svjedoče o lovu na divljač, pripremi i konzumiranju mesa i srži.
U prvom danu znanstvenog kolokvija obradit će se Donje Cerovačke (Turkaljeve) špilje, speleološki objekti od kulturnog značaja na području južnog Velebita, Modrič pećina u Rovanjskoj (Jasenice), paleolitičko nalazište Pećina na Zmorašnjem grebenu kod Silbe, speleološki objekti na Dugom otoku itd. Drugog dana kolokvija, u petak, za sudionike je predviđen izlet u špilju Modrič uz stručno vodstvo speleologa.