U eteru Radija 057 ugostili smo voditeljicu Ureda za međunarodnu suradnju, profesoricu Maju Kolegu i studente Lanu Šefer-Moravček i Matiju Pleskura, koji su odgovorili na sva važna pitanja vezana uz Erasmus program, a u povodu novog natječaja za studijski boravak koji traje do 24. ožujka u 16 sati.
– Erasmus program ili Odlazna studentska mobilnost u svrhu studijskog boravka je jedan od najdugovječnijih programa Europske komisije koji je pokrenut davne 1987. godine. Taj program 33 godine traje neprekinuto, pod raznim nazivima sa različitim pravilima, ali tu je i dalje. Godine 2017., kada smo obilježavali 30. obljetnicu Erasmusa, izašao je podatak da je ukupno devet milijuna korisnika koristilo taj program. Od tih devet milijuna, gotovo polovica (4.400.000) bili su studenti. Program se bavi mobilnošću u obrazovanju od vrtićke dobi preko osnovne i srednje škole do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Sveučilište u Zadru u Erasmus programu sudjeluje od akademske godine 2010./2011., a tih 10 godina imali smo nešto manje od 750 studenata Sveučilišta koji su taj program koristili za mobilnost u inozemstvu i oko 750 koji su u Zadar došli iz različitih programskih zemalja, ističe Kolega iz ureda za međunarodnu suradnju.
Erasmus program dijeli se na dvije ključne aktivnosti, od koji je jedna ključna aktivnost “KA103” koja obuhvaća države članice Europske unije i programske zemlje: Norvešku, Island, Lihtenštajn, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Tursku i Veliku Britaniju. Ključna aktivnost “KA107” obuhvaća mobilnost sa cijelim svijetom. Kod studenata, najpopularnije su zapadne zemlje poput Francuske, Austrije, Italije, Španjolske i Portugala. Što se tiče dolazne mobilnosti, studenti najviše pristižu “s istočne strane”, odnosno iz Poljske, Češke, Turske itd.
– Epidemija koronavirusa je na negativan način utjecala na općenitu mobilnost, a naročito na mobilnost studenata. Prošle godine u ovo doba situacija je bila zaista dramatična. Studenti su se usred lockdowna našli u stranim zemljama, a mi smo se potrudili razgovarati s njima i iznaći načina za povratak u Hrvatsku. Sada smo pametniji, imamo iskustvo i možemo reći da smo preživjeli tu situaciju bez težih posljedica, kaže Kolega koja naglašava da su studentima uključenima u program plaćeni troškovi testiranja pri dolasku i pri povratku u stranu državu.
Studetica Lana Šefer-Moravček s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru ostvarila je Erasmus program dva puta: bila je u Budimpešti i Brnu. Student klasične filologije Matija Plaskur, koji je u sklopu Erasmus progarma proveo semestar u Srbiji, jako je zadovoljan takvih iskustvom pa se nada da će se isto ponoviti.
– Trenutno je otvoren natječaj za studijski boravak, što znači da student odlazi na partnersko sveučilište, pri kojem sluša kolegije i polaže ispite. Pri povratku, ti mu se ispiti priznaju te on ostvaruje uvjete za upis u viši semestar. Da je student upisan na najmanje drugu godinu studija i ostvarenih 60 ECTS bodova u trenutku odlaska – jedini su uvjeti za prijavu na mobilnost u sljedećoj akademskoj godini. Mogu se prijaviti i izvanredni studenti, ali pod uvjetom da pri partnerskoj instituciji pohađaju redovnu nastavu. Sve financijske obaveze koje izvanredni student ima na Sveučilištu u Zadru, poput plaćanja školarine, ostaju. Pritom student ostaje upisan i registriran kao student na razmjeni, pojasnila je Kolega.
Prijava se popunjava online i sadržava prijavni obrazac i motivacijsko pismo. Studenti su u Ured za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zadru obavezni dostaviti životopis i presliku osobne iskaznice. Kriteriji odabira su: akademski uspjeh, motivacijsko pismo (opća pismenost, akademska i socijalna motiviranost), aktivno sudjelovanje u radu i sl.
– Financijske potpore su svakom godinom sve više. Programske države su podijeljene ovisno o njihovom ekonomskom standardu. Trenutno postoje dvije kategorije država; u prvu spadaju zemlje s nižim ekonomskim standardom u kojima je mjesečna stipendija 470 eura, a u drugu zemlje s višim ekonomskim standardom u kojima je mjesečna stipendija 520 eura. Ipak, studenti imaju priliku ostvariti dodatnih 200 eura ukoliko potječu iz obitelji slabijeg socioekonomskog stanja ili ukoliko pripadaju u čitav niz kategorija (koje se mogu naći u natječaju): studenti humanističkih znanosti, studentice u STEM području, oni koji žive više od 30 km od mjesta studiranja, ukoliko im jedan od roditelja ima srednju stručnu spremu ili su oni sami završili srednju strukovnu školu i sl., zaključuje voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zadru.
Natječaj i sve informacije vezane uz njega potražite na linku.