Ne gube više samo ruralna područja djecu već i gradovi diljem zemlje u kojima broj učenika osnovnih škola drastično pada. Analiza podataka Državnog zavoda za statistiku o broju učenika u osnovnim školama 2019./20. u odnosu na broj učenika u 2011./12. pokazuje da su najviše djece izgubili Gračac, Knin, Slunj, Županja, Kutjevo, Petrinja, Ilok, Pleternica, Vrgorac, Drniš, Beli Manastir, Benkovac, Belišće, Slavonski Brod, Otočac, Đakovo, Sinj, Trilj, Novi Marof, Nova Gradiška, Metković, Požega, Vinkovci, javlja Večernji list.
Smanjenjem broja učenika osnovnih škola desetkovani su Knin koji ih je od 2011. izgubio čak 645 (40 posto), Županja njih 408 (36,6 posto), mali Gračac ostao je bez 203 (46 posto) učenika, Slunj ih je izgubio 149 (36,7 posto). U gradove koji su izgubili više od četvrtine učenika sa zadarskog područja ubraja se Benkovac. Nasuprot gradovima koji zbog iseljavanja i besperspektivnosti imaju drastičan pad broja učenika, Zadar je imao rast od 5 posto.
– Broj učenika od 1991. do 2020. smanjio se za više od trećinu, dok smo od 1991. do danas izgubili 40 posto sve djece. Samo u zadnjih 15 godina broj učenika u osnovnoj školi manji je za 164 tisuće. Od ulaska Hrvatske u EU nestalo je 10 posto svih učenika, što je posljedica iseljavanja, a ne smanjenja rodnosti što je vladajuća teza. U sedam godina izgubili smo 50 tisuća učenika, a dobili 50 tisuća novih umirovljenika. Hrvatska bi danas imala 15% učenika više da nije bilo iseljavanja nakon ulaska u EU. Kada se usporedi broj rođene djece prije 15 godina rodnost je pala s prosječno 45 tisuća na 37 tisuća od ulaska u EU. No te generacije od 2013. još nisu krenule u školu pa će se ta činjenica tek odraziti u godinama koje dolaze. Sada se rađa 5 do 7 tisuća djece manje nego prije i, ako se taj trend nastavi, u idućih 10 godina izgubit ćemo od 85 do 90 tisuća učenika – kaže povjesničar i politolog Tado Jurić.
