Ocjenjivački sud na čelu s akademikom Nikolom Bašićem napravio je odabir među 10 prispjelih radova za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja putničkog terminala Zračne luke Zadar.
Danas objavljeno ime pobjednika natječaja, splitskog arhitekte Ante Kuzmanića, nije iznenađenje, jer su dobro upućeni znali da će njemu pripasti prva nagrada. Uz izdašnu novčanu nagradu od 250 tisuća kuna, on će imati pravo projektiranja rekonstrukcije i izgradnje putničkog terminala u procijenjenoj vrijednosti od pola milijarde kuna bez PDV-a.
Natječaj je u srpnju preko Društva arhitekata Zadra objavila Zračna luka Zadar s bogatim nagradnim fondom. Poziv je objavljen putem javne nabave, umjesto dosadašenje prakse da se rezultati i radovi predstave u organizaciji provoditelja – Društva arhitekata Zadra. Iz Zračne luke poslan je link na rezultate natječaja koji su ovako objavljeni:
1. Prva nagrada u neto iznosu od 250.000,00 kuna; dodjeljuje se radu pod brojem 10
Autori: ARHITEKTONSKI BIRO ANTE KUZMANIĆ d.o.o. – Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh., Ivan Jurić, mag.ing.arh., Andrej Čikeš, dipl.ing., Mate Jurić, dipl.ing.arh., Mirjana Radoš, mag.ing.arh. Suradnici: Samantha Pavić, mag.ing.arh., Marin Kaliterna, dipl.ing.arh., Darinka Kuzmanić, dipl.ing.arh., Prof.dr.sc. Josip Dvornik, Doc.dr.sc. Miro Bugarin, Marijan Katić
2. Druga nagrada u neto iznosu od 156.250,00 kuna; dodjeljuje se radu pod brojem 01
Autori: SBS ENGINEERING GROUP SP. Z.O.O. – Maher Matar, Architect, Tomasz Giefert, Architect, Anna Kowal, Architect Piotr Ehrehalt, Architect Joanna Tomecka, Architect Joanna Rys, Architect Karolina Rachwal, Architect Dominika Strzalka, Architect Michal Sajdek, Architect Assistant Anna Eckes, Architect Assistant Suradnici: Paul Beck, Johan Steenvoorden, Matthias Hildebrandt, Norbert Schmidt, Nikica Tabain, arhitekt, Nikola Šimunić, arhitekt, Matej Antolković, arhitekt, Danijel Grbeša, arhitekt, Tina Bilić, arhitektica, Zrinka Mirosavljević, arhitektica, Sandra Unerajner, arhitektica
3. Treća nagrada u neto iznosu od 93.750,00 kuna; dodjeljuje se radu pod brojem 04
Autori: Zrinka Grosek mag.ing.arh., Nataša Ivanišević, dipl.ing.arh., Katarina Kozlović, mag.ing.arh., prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh. Suradnici: dr.sc. Matija Bračić, mag.ing.traff., prof.dr.sc. Sanja Steiner, Ivan Matorić, dipl.ing.građ., Nikola Zadravec, mag.ing.mech., Viktor Vdović, Vimworks
4. Četvrta nagrada u neto iznosu od 75.000,00 kuna; dodjeljuje se radu pod brojem 08
Autori: akademik Velimir Neidhart, akademik Branko Kincl , Ana Breka, Mirta Dropuljić
Suradnici: Ivana Benković , Almir Ibrahimović , Janko Velnić, Stijepan Kralj, Zlatko Belošević, Ognjen Bergam, Miodrag Drakulić, Goran Tončinić, Robert Duić
5. Peta nagrada u neto iznosu od 50.000,00 kuna; dodjeljuje se radu pod brojem 07
Autori: Damir Vitković, dipl.ing.arh
Suradnici: Sanja Žonja, mag.ing.arch
OPIS POBJEDNIČKOG RADA
Prispjeli rad pod oznakom 10, predstavlja putnički terminal koncepcije „pod jednim krovom” koji se sastoji od prizemlja (L0), prvog kata (L1) i podruma (L-1).
Realizacija izgradnje ovoga projekta bila bi kroz 4 faze. Prva faza predviđena je programom kao proširenje fronte današnje zgrade putničkog terminala ispred izlaska i dolaska. U prvoj fazi osigurana su 5 izlaza (1 domaći i 4 međunarodna), odnosno nakon ulaska RH u Schengenski režim, 4 Schengen i 1 Non-Schengen prostor.
U prvoj fazi autori predlažu modifikaciju prostora zaštitnog pregleda te pregleda putovnica. Predloženim načinom povećali su se operativni prostori predmetnih tehnoloških sadržaja, no takvom modifikacijom uticalo se na samu površinu DFS-a i čekaonice koja je smanjena. U prvoj fazi autori su prepoznali nedostatak kapaciteta na zaštitnom pregledu te su umjesto dosadašnja 2 RTG uređaja postavili 3 RTG-a i povećali kapacitet protoka putnika na zaštitnom pregledu. U drugoj fazi vidljiva je izgradnja sjevernog dijela zgrade. U trećoj fazi radi se na južnom dijelu zgrade, dok četvrta faza predstavlja izgradnju centralnog dijela zgrade koji bi trebao povezati sjeverni i južni dio.
Iz analize primarno tehnoloških sadržaja, može se uvidjeti da se u drugoj fazi se dupliciraju određeni sadržaji (npr. šalteri za registriranje putnika i prtljage) što stvara decentralizirani sustav koji nije najbolja praksa na ovakvim manjim zračnim lukama jer će stvoriti dodatne troškove.
Prometni tokovi koji označavaju kretanje putnika u Schengen/Non-Schengen režimu (str. 18) označeni su sa domaći i međunarodni te su ti prometni tokovi neispravno ucrtani. Daljnjom analizom prometnih tokova, u fazi 4, može se utvrditi da se svi putnici kreću kroz terminal kao Schengen putnici do trenutka dolaska u prostore čekaonice. Ukoliko su putnici Non-Schengen, u tome slučaju oni se iz Schengen čekaonice kreću prema kontroli putovnica koja se nalazi ispred Non-Schengen čekaonice. Ulaskom u Non-Schengen čekaonicu, putnici se više nisu u mogućnosti vratiti u komercijalne sadržaje niti su oni osigurani u Non-Schengen čekaonici. Nadalje, prostor carine u dolasku nije adekvatno riješen, jer pravci kretanja putnika na sva tri carinska prolaza nisu vidljivi te se za zeleni i crveni dio ulazi u prostore uz urede carine, a ne iz zone karusela u dolasku. Preboarding area je optimalno postavljena. Uredi Uprave, AOCC-a, Load Controla smješteni su na prvoj etaži.
Koncept sortirnice je dobro planiran, jedino što nije vidljivo je spoj traka gdje se postavlja prtljage u dolasku (L-1) prema karuselima na razini L0.
Parkiralište ispred putničkog terminala adekvatno je napravljeno te se sastoji od svih elementa traženih u natječajnom zadatku. Parkirališni prostor je organiziran u više cjelina prema različitim korisnicima, čime su formirane zone za putnike, za osoblje te završno za rent-a-car i taksije. Promet uz zgradu dozvoljen je isključivo autobusima i taksijima, gdje je uz jednu zaustavnu traku planirana i mimoilaženja, čime vozila mogu biti zaustavljena u više položaja ispred dolazaka i ispred odlazaka. Osim cestovnog prometa, autori predlažu i trasu lakošinskog vozila koje je povezano s lukom Gaženica. Peron za lakošinsko vozilo nalazi se na razini L-1.
Komercijalni prostori na zračnoj strani su kvalitetno isplanirani. U odnosu na zračnu stranu, u tekstu opisa, str. 12 navodi se „na zemaljskoj strani nisu predviđeni trgovački sadržaji osim manjih kioska na vanjskoj pristupnoj površini te trgovačkih sadržaja u izlazno hallu”. Ovakvo smanjenje prostora može imati posljedicu na generiranje neaeronautičkih prihoda od svih korisnika zračne luke.