Na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru odvija se treći skup znanstvenog projekta “ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800. godine”, pod nazivom „Umjetnine, naručitelji i donatori II”.
Cilj projekta je na nizu primjera istražiti utjecaj društvenih elita i pojedinaca na širenje umjetničkih oblika, stilova i rješenja. Taj su proces na području priobalne Hrvatske dijelom kreirali i najvažniji predstavnici europskih dvorova, poput habsburških careva, bavarskih vojvoda, venecijanskih duždeva, apostolskih nuncija i kardinala. Uvid u razloge i odlike njihovih narudžbi omogućit će bolje razumijevanje položaja i htijenja lokalnih donatora u europskom kontekstu.
– Danas u ovoj dvorani vidim puno mladih lica, što je izvrsna stvar jer se u posljednje vrijeme često u medijima i znanstvenim krugovima društvene i humanističke znanosti podcjenjuju, a ovdje vidimo da one daju rezultate. Riječ je o projektu u kojem naše sveučilište sudjeluje zajedno sa Sveučilištem u Rijeci, koje je kao i naše dio europskih alijansi. Vjerujem stoga da će i ova suradnja doprinijeti vidljivosti kvalitete naše znanosti u Europi i svijetu, rekao je prorektor Sveučilišta u Zadru izv. prof. dr. sc. Slaven Zjalić.
Pročelnik doc. dr sc. Ivan Josipović istaknuo je kako Odjel ima dugu tradiciju organiziranja znanstvenih skupova bitnih za unaprjeđenje struke u cijelosti i istraživača pojedinačno. Većina istraživačkog tima ovdje su mlađi, ali već etablirani znanstvenici, u čijim je rukama budućnost hrvatske povijesti umjetnosti, rekao je Josipović, dok je doc. dr. sc. Laris Borić, uz Anu Šitinu predstavnik Sveučilišta u Zadru u projektu, podsjetio kako su suradnju zadarskog odjela i Katedre za umjetnost ranog novog vijeka pri Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci potaknuli prof. dr. sc. Pavuša Vežić i prof. dr. sc. Emil Hilje.
– Nazočio sam brojnim potpisivanjima ugovora o suradnji koji su ostali mrtvo slovo na papiru. U ovom slučaju prije petnaestak godina povezali smo se s ljudima koje smo upoznali na znanstvenim skupovima i poslijediplomskim studijima, da bismo danas došli u situaciju da naši studenti postaju asistenti u Rijeci, a njihovi doktorandi na našem, rekao je Hilje.
U radnom dijelu skupa, prof. dr. Laris Borić održao je izlaganje “Na tragu antičkih korijena: univerzalno i lokalno u narudžbama zadarskih humanista 15. i 16. stoljeća”. Izdvojio je nekolicinu ikonografskih, formalnih i semantičkih aspekata više važnijih arhitektonskih i likovnih narudžbi zadarske humanističke elite 15. i 16. stoljeća nastalih u „klasičnome ključu”. Nina Kudiš govorila je o Frankopanima i Zrinskima kao donatorima i kolekcionarima slika u Hrvatskom primorju, a više se moglo čuti i o mramornim oltarima u Istri, šibenskim biskupima, zlatarskim predmetima u Rijeci i dr.
