ZADAR– Umjesto direktora Zračne luke Zadar, Josipa Klišmanića, koji je javnost trebao upoznati s planom proširenja putničkog terminala, kao grom iz vedra neba oglasili su se iz Društva arhitekata Zadra.
Oni su javnost obavijestili o provedbi arhitektonskog natječaja kojeg je naručila Zračna luka koja traži idejno rješenje za investiciju od 500 milijuna kuna bez PDV-a. Bogat je i fond nagrada za arhitektonski natječaj u kojem će glavnu riječ imati poznati tandem arhitekt Nikola Bašić kao predsjednik te Nives Kozulić kao članica žirija. Natječajnu dokumentaciju je izradio arhitekt Dario Gabrić, profesor na Fakultetu građevine i arhitekture u Splitu. I svi putevi vode u Split. Bez obzira na spekulaciju kako se već zna da će jedan splitski arhitekt dobiti natječaj i nagradu od 250 tisuća kuna, oči više bode usporedba sa Zračnom lukom Split. Tamo je ovih dana otvorena putnička zgrada s parkiralištem i mostom. Investicija od 450 milijuna kuna, kako je bila najavljena od strane direktora Lukše Novaka prije četiri godine, tako je i ostvarena. Površina novog terminala je 34 500 metara četvornih, a stari je imao nešto više od 12 tisuća kvadrata.
Putnička zgrada u Zemuniku koju je svojedobno projektirala Kanađanka Daria Scott, nakon nekoliko proširenja ima približno 8 tisuća metara četvornih. Na koliko će se se proširiti terminal Zemunku, javnost nema te informacije. Tek cijene (kako bi sve bilo “transparentno”) koje opravdavaju pola milijardi kune ulaganja. Izrada projektno-tehničke dokumentacije procijenjuje se na maksimalno 17.5 milijuna kuna bez PDV-a. To će se ugovoriti s pobjednikom natječaja za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja putničkog terminala.
Nje to natječaj za nadogradnju. Pa smo ravnatelja Klišmanića pitali gdje će se graditi terminal i hoće li se postojeći srušiti. On nam preko glasnogovornika odgovara:
– Zračna luka ima dovoljno sredstava za provođenje prve faze proširenja koje planiramo početi raditi po završetku iduće turističke sezone 2020. godine. Prva faza bi obuhvatila prostor dolazaka i odlazaka putnika gdje se stvaraju najveće gužve i gdje postoji potreba hitne intervencije, ustvrdio je Klišmanić.
Kako je zadarski aerodrom isključivo sezonski i od studenog do travnja nema nego jednu jadnu vezu sa Zagrebom preko Pule, upitali smo direktora koja je ekonomska opravdanost tolike investicije. Split je prešao tri milijuna putnika a Zadar je još daleko od milijuna.
Direktor Klišmanić nudi ovakvo obrazloženje:
– Ekonomska opravdanost postoji već samom činjenicom da je postojeća zgrada rađena za višestruko manji promet. Naravno da se u trenutku izgradnje nije računalo s prometom od sad već skoro milijun putnika. Samo u zadnjih desetak godina promet je porastao deset puta. Iako ne očekujemo toliki rast u narednom razdoblju, moramo odgovorno pristupiti vremenu koje dolazi i osigurati mogućnost daljnjeg razvoja. Poslovni procesi koji se odnose na prometne tokove putnika i prtljage više nije moguće rješavati dogradnjama i improvizacijama na postojećoj zgradi bez većih intervencija. Također je nužno ponuditi i raznovrsniji i bogatiji komercijalni sadržaj našim putnicima, kako u dolasku tako i u odlasku, a to u sadašnjim gabaritima jednostavno nije moguće. Iz tog razloga smo se odlučili osmisliti sveobuhvatno rješenje na kojem će se u budućnosti temeljiti rast i razvoj Zračne luke Zadar, navodi Klišmanić.
Za Radio Zadar direktor zadarskog aerodroma izjavio je nešto drugačije:
– Kroz 15 godina mi očekujemo rast na nekakvih dva i pol milijuna putnika predviđen. Ako se on ne dogodi, neće se dogoditi niti cijela investicija, dakle o tome se radi, kazao je Klišmanić.
Nakon takve izjave pitamo se koji je smisao bombastičnog natječaja koji će Zračnu luku koštati skoro više od milijun kuna (887 tisuća bez PDV-a, napisao je Klišmanić u odgovoru na naš upit). Direktoru splitskog aerodroma nije trebao arhitektonski natječaj da bi naciji ponosno ukazao kakvo je arhitektonsko djelo podignuto u skučenom prostoru Resniku.