“Šjora Pomidora” iz Sv. Filipa i Jakova osvaja Dalmaciju, tvrde u Općini sv Filip i Jakov iz koje smo dobili objavu o filipjanskoj obitelji Brzić.
U Sv. Filipu i Jakovu, nekoliko minuta vožnje od samog centra mjesta nalazi se dom “Šjore Pomidore”. Naziv je to nedavno brendirane rajčice koja raste u plasteniku obitelji Brzić koja se već desetljećima bavi uzgojem povrća. Ovu uspješnu priču započeo je 90- godišnji Milivoj (Milovan) Brzić, otac Romea, diplomiranog agronoma. Romeo se godinama bavio menadžmentom, no unazad par godina ipak se odlučio vratiti iz Zagreba u Sv. Filip i Jakov te menadžment zamijeniti uzgojem rajčice i nastaviti uspješnu i” ukusnu” očevu priču.
“Moj otac se oduvijek bavio poljoprivredom, a dok su se moji vršnjaci kupali, ja sam u slobodno vrijeme morao raditi na njivi. Iako sam to tada u početku nevoljko radio, na kraju sam završio agronomiju, ali njivu sam ipak zamijenio menadžerskim poslom. No kako je menadžerski posao veoma intenzivan, nakon nekog vremena zapitao sam se što bi mogao raditi nakon toga i što znam najbolje raditi, a odgovor se nametnuo sam; uzgajati povrće, točnije rajčice”, rekao je Romeo Brzić.
Počeli su kao OPG, no s vremenom su osnovali tvrtku “Sedna d.o.o.” koja trenutno ne može zadovoljiti potražnju za njihovim rajčicama, koje su posebice u Splitsko dalmatinskoj županiji vrlo tražena roba, te su stoga svoju rajčicu nedavno brandirali i sada ju možete pronaći pod imenom “Šjora Pomidora”.
Sezona pomidora je u punom jeku. Kako se obitelj Brzić bavi uzgojem u kontroliranim uvjetima, tzv. hidroponskim uzgojem, njima je sezona berbe krenula već u ožujku i traje do prosinca.
“Kod nas odmora nema, nakon posljednje berbe u prosincu bacamo se na čišćenje plastenika, sve dezinficiramo i stavljamo nove jastuke. Čim čišćenje privedemo kraju, odmah krećemo u novu proizvodnju”, otkriva Romeo.
Kako se radi o intenzivnoj proizvodnji, obitelj Brzić posebnu pažnju obraća i na zaštitu od nametnika, a odlučili su se biološki način suzbijanja nametnika.
“Intenzivna proizvodnja znači svakodnevno branje, što znači da nikako ne smijemo koristiti kemijsku zaštitu jer bi u tom slučaju trovali svoje kupce. Protiv štetnika se borimo njihovim prirodnim neprijateljima – bubicama koje nabavljamo iz Nizozemske. Takvim načinom kontrole uopće ne koristimo kemijska sredstva za zaštitu. Korištenjem kemijskih sredstava uništili bismo i korisne predatore i bumbare koje koristimo za oprašivanje cvjetova rajčice”, objašnjava Brzić tajnu dobrog načina borbe protiv nametnika.
Uspješna kombinacija modernog i tradicionalnog
Već godinama obitelj Brzić bilježi rast potražnje, posebice u Splitskoj dalmatinskoj županiji, te su uz pomoć kredita HABORA odlučili izgraditi još jedan objekt vrijedan 1, 2 milijuna kuna kako bi pokušali zadovoljiti potražnju koja je iz godine u godinu sve veća unatoč velikoj konkurenciji.
“Izgleda da je ova kombinacija koju mi koristimo dobitna. Moderan način proizvodnje uz tradicionalnu primjenu vode koja je na našem području bogata mineralnim solima pokazale su se kao odličan odabir. Također sorta “beef” koju mi koristimo najbliže je onom okusu tradicionalne rajčice kakvu su jeli naši roditelji i koja je vezana za naše podneblje. Biti prepoznatljiv po kvaliteti jedini je način oduprijeti se velikoj uvoznoj konkurenciji, a izgleda da nam to za sada polazi za rukom”, govori Brzić o svojoj uspješnoj poslovnoj strategiji.
Trenutno je površina koju zauzima dom “Šjore Pomidore” 1.2 ha, ne računajući novi objekt koji je pri kraju s izgradnjom. U postojećem plasteniku po metru kvadratnom rastu 2 i pol biljke.
“Imamo 30 000 biljaka i svaka daje oko 20 kilograma rajčica. Lokalno tržište je, sudeći prema potražnji, prepoznalo kvalitetu “Šjore Pomidore”, tako da će tradicionalno i lokalno i nadalje biti smjer u kojemu će tvrtka “Sedna” nastaviti u budućnosti. Romeo Brzić za kraj otkriva kako i članovi njegove obitelji već godinama konzumiraju samo svoje rajčice, a nakon kušanja “Šjore Pomidore” svi bi se uvjerili u kvalitetu proizvoda koji iz dana u dan ima sve više poklonika.
Hidroponski uzgoj rajčice
Hidroponska proizvodnja odvija se u grijanom i povremeno grijanom zaštićenom prostoru (staklenici ili plastenici), što znači da je proizvodnja moguća tijekom cijele godine u vertikalnom uzgoju s 20-34 etaža plodova. Hidroponi su zaštićeni pojedinačni prostori u kojima se biljke uzgajaju bez tla, s ili bez inertnih supstrata (kocke ili ploče kamene vune, drvena piljevina, perlit, vlakna kokosova oraha, zobene ili rižine pljevice ili njihove kombinacije).
Kako izgleda berba pomidora
Presadnice se proizvedu u čepovima kamene vune te se u fazi dva prava lista biljke presađuju u kontejnere s kokosovim vlaknom (promjer 8 cm), a isti se ulaže u ploču čiji je sadržaj vlakno kokosova oraha ili sve u kamenu vunu.
Opskrba hranjivom otopinom odgovarajućeg sastava makro- i mikroelemenata periodički se tijekom dana 12-24 puta osigurava sustavom kapanja pomoću mikroprocesora i pogonskih kompjutora.
Biljka rajčice, ovisno o suncu i vrsti , u prosjeku naraste 20-25 cm tjedno i stvori jednu cvjetnu granu na kojoj bude u slučaju beef rajčice tri do četiri ploda koji dođu na berbu 45-60 dana, ljeti prije, u jesen i proljeće kasnije. Na jednoj stabljici je do devet etaža ploda, a onaj najbliže tlu bude zreo i spreman za berbu. Prije berbe donji listovi se otkinu kako bi sunce prodrlo do plodova i potaknulo zrenje. Nakon berbe biljka se spusti za jednu etažu i tako svaki tjedan.