Policijski službenici Odjela ratnih zločina Službe kriminalističke policije PU zadarske u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvima u Zadru i u Splitu dovršili su dugotrajno i zahtjevno kriminalističko istraživanje napada na Škabrnju 18. studenog 1991. godine kojim je utvrđeno da je tada 32-godišnji državljanin Srbije, danas 59-godišnji Zoran Tadić, izravno odgovoran za počinjeni ratni zločin.
– Ovo je najznačajnije kriminalističko istraživanje ratnog zločina, provedeno na području Policijske uprave zadarske, jer je upravo on kao zapovjednik „2. specijalnog voda TO Benkovac, tzv. ,Dobrovoljačkog voda” izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, u čijim je zvjerskim ubojstvima uz svoje dobrovoljce i sam sudjelovao. O njegovom značaju u velikosrpskom pohodu na Hrvatsku govore činjenice da je osumnjičenom, zbog dobro odrađenog posla u Škabrnji, na korištenje dodijeljena kuća prognanih Hrvata u Benkovcu te je postavljen na mjesto načelnika državne bezbednosti teritorijalne obrane Benkovac, istaknuo je na današnjoj konferenciji za medije voditelj krim policije Bore Mršić.
Prema riječima voditelja Odjela za ratne zločine Ivana Gambiraže, 59-godišnjak je 18. studenog 1991. godine, sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi, koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost.
– Vrijeđali su ih i zlostavljali te iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela, glavu, vrat i prsa, ubili trideset civila u dobi od 23 do 88 godina. Ubijeno je trinaest branitelja, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali s pružanjem otpora, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni. Iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, 59-godišnjak nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina, već se s njima u potpunosti solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali s pružanjem otpora, istaknuo je Gambiraža.
Uvidjevši da se njihovi planovi neće ostvariti, tadašnje vlasti iz Beograda sredinom 1992. godine premještaju ga u Beograd, a zatim u Australiju u koju je prvi put ušao 22. kolovoza 1992. godine, gdje je dobio državljanstvo i dan danas tamo prebiva.
Prilikom opsežnog kriminalističkog istraživanja, koje je intenzivno trajalo proteklih godinu dana, djelatnici PU zadarske primjenjivali su rijetko korištenu taktiku i metode pri svojoj ustrajnosti da identificiraju krvnika iz Škabrnje.
– Imali smo samo prezime i kako smo znali da je ono učestalo u mjestu Loznica u Srbiji, krenuli smo tim tragom. No tamo je više desetaka osoba s tim prezimenom i zahvaljujući upornosti utvrdili smo tko je počinitelj, istaknuo je Mršić dodajući kako danas raspolažu sa svim podacima o prebivalištu u Australiji no zasad ih ne mogu otkrivati. Nakon istrage i podizanja optužnice očekuje se izručenje.
Gambiraža je istaknuo kako je suradnja u istraživanja ratnih zločina pogledu sa Srbijom vrlo loša, a u istrazi im većinom pomažu privatni arhivi. Ovom je prilikom zamolio sugrađane da ih ustupe u slučaju da ih imaju.
– Istraživanje ovih djela je kompleksno budući da su se dogodila na bivšem privremeno okupiranom području. S ovim kriminalističkim istraživanjem obuhvaćen je cijeli vojni zapovjednik lanac odgovoran za zločin odgovoran za zločin u Škabrnji. Svoje napore i dalje ćemo ulagati da svaki ratni zločin na našem području bude procesuiran, naglasio je načelnik PU zadarske Anton Dražina.
– Čeka nas još puno posla, istaknuo je voditelj Odjela ratnih zločina koji je prošle godine skupio dokaze protiv načelnika štaba Ratka Mladića te 60-godišnjaka zbog granatiranja zadarskog područja, a temeljem njihovih kaznenih prijava podignute su optužnice i protiv Milana Gnjidića zbog ubojstva mještanina Škabrnje Ante Ražova te protiv Predraga Dobrića i Dragana Ergića zbog ratnih zločina u Dobropoljcima, kada su ubijeni supružnici Ivković.
Prijavljenog Tadića se sumnjiči da je počinio dva kaznena djela ratnog zločina – protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika.