U crkvi sv. Marije Male u Zadru sinoć je predstavljena knjiga “Laude nitens multa”, zbornik radova s kolokvija u povodu 900. obljetnice Vekenegina epitafa. Tema zbornika vezana je uz obljetnicu smrti Vekenege, opatice samostana Sv. Marije Male u Zadru, jedne od ključnih protagonistica dalmatinskog srednjovjekovlja, te je izdanje zamišljeno kao sintezni pregled svih aspekata njezinoga svestranog djelovanja. Knjigu je predstavila doc. dr.sc. Ana Marinković s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Premda je recentno objavljeno nekoliko radova o samostanu sv. Marije Male u Zadru, postojala je potreba za sažimanje dosadašnjih spoznaja, s obzirom na to da je posljednje ovakvo djelo izašlo iz tiska još 1967. godine.
Povijesnoumjetnički aspekti u ovom su zborniku obrađeni u dvjema studijama: studiji zidnih oslika prvoga kata zvonika i same Većenegine (Vekenegine) grobnice, autora Marijane Kovačević i Emila Hilje, te u studiji arhitekture i arhitektonske dekoracije sklopa zvonika i kapitularne dvorane (kraljevske kapele) autora Pavuše Vežića. Studija o zidnim oslicima bavi se dvama ciklusima, naglašavajući njihov odnos i inklinaciju bizantskom i/ili zapadnjačkom slikarstvu s obzirom na stilske i ikonografske značajke.
Vežićeva studija o arhitekturi i arhitektonskoj dekoraciji sklopa zvonika i kapitularne dvorane uklopila je nastanak i razvoj sklopa zvonika i kapitula u širi razvoj čitavoga samostanskog kompleksa. Studija donosi i vrijedan pregled svih poznatih referenci na zvonik i kapitularnu dvoranu u izvorima od njihove gradnje početkom 12. stoljeća, pa sve do 19. stoljeća te otvara pitanja veza zadarskih i biogradskih ulomaka te Kolomanove uloge u njihovom nastanku.
– Ova sinteza najvažnijih aspekata samostana koji je u povijesno-političkom, a tako i kulturno-umjetničkom smislu obilježio ne samo Zadar i Dalmaciju, već je tvorio važno čvorište između ugarskog kontinenta i Venecije, donosi i mnoge nove interpretacije i prijedloge, čime se njegova vrijednost dodatno povećava. Umjetnički i arhitektonski utjecaji prate se ne samo do mletačkih duždevskih radionica, već i do udaljenijih krajeva današnje Francuske, pa je ovaj zbornik od velike vrijednosti i za istraživače regionalne i europske umjetnosti srednjeg vijeka. Usto je ovaj samostan služio kao model mnogim lokalnim graditeljskim pothvatima, pa je i njegov značaj za lokalnu povijest neizmjeran, istaknula je Marinković.
Opatica Većenega, njezin osobni i odnos Zadra prema Kolomanu te arhitektonski sklop zvonika i kapitularne dvorane prigrađene uz crkvu najvažnijeg zadarskog ženskog samostana, kao i uloga opatice kao naručiteljice, predstavljaju teme relevantne za povijest ne samo Zadra i Dalmacije, već i za povijest benediktinskog reda, kraljevske reprezentacije te srednjovjekovnog slikarstva i arhitekture općenito.
Izdavač knjige je Sveučilište u Zadru a urednici su prof. dr.sc. u miru Pavuša Vežić i doc. dr.sc. Ivan Josipović. Uz program prije i poslije predstavljanja knjige, časne sestre benediktinke izvele su prigodne crkvene napjeve.