Jedan od deklariranih ciljeva Prijedloga V. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Zadra je povećanje zelenih površina u gradu, a jedna od konkretnih predloženih mjera je povećanje postotka zelenila građevne čestice na 30 posto umjesto dosadašnjih 20 posto.
Na javnoj raspravi je arhitekticu Lenku Šaran zanimalo koje je mjere izrađivač plana predvidio kao odgovor na klimatske promjene.
– Naše područje posebno je na udaru klimatskih promjena, a 30 posto zelenila na maloj privatnoj parceli nije dovoljna mjera. Ako želite zelene površine, vama treba jedna velika zelena površina u središtu koja će funkcionirati kao hladnjak. Zašto nemamo spremnike kišnice koje možemo koristiti, mi ćemo imati nedostatak pitke vode? Odgovor na klimatske promjene temelj je europskih urbanističkih politika, tako da mi već kasnimo.
Ivan Kapović, mag.ing.arch., iz Akteracije, direktor privatne tvrtke iz Zagreba koja je podizrađivač Plana (na raspravi nije predstavljen), odgovorio da posebne analize koje uključuju klimatske promjene nisu napravili.
– Napravili smo pomak kada je u pitanju uređenje drvoreda jer je to sada uvjet za urbanističke planove. Naime, nove prometnice unutar obuhvata UPU-a za zone stambene i mješovite namjene, potrebno je planirati sa drvoredom, odnosno zelenim pojasom unutar koridora gdje god to prostorni uvjeti dozvoljavaju.
Daniel Radeta, vijećnik SDP-a, tražio je da se u Prijedlogu definira što je to zelena površina s obzirom da je svjedočio slučajevima kada su se “štale i parkirališta gurala pod zelene površine”. Također je je iznio prijedlog da se Grad upiše kao vlasnik na zelene površine. Na taj bi se način, objašnjava Radeta, osiguralo da zelene površine to i ostanu, Grad bi dobio novu imovinu, a u interesu je vlasnika da im netko drugi održava površine. Pročelnik Odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Darko Kasap, je odgovorio da su već tražili način kako bi proveli taj model, ali da nisu našli pravni put kojim bi to uspjeli.
Izrađivač je citirao dio Prijedloga u kojem stoji da je prirodni teren „neizgrađena površina građevne čestice uređena kao zelena površina bez podzemne i/ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, igrališta i sl. U postotak zelenila se ne ubraja zelenilo na parkirališnim površinama (travne staze, pojedinačna stabla i zatravljeni betonski elementi). U postotak zelenila mogu se uračunati ozelenjene površine iznad podzemne garaže minimalne debljine zemljanog sloja jednog metra s tim da se u izračunu zelenih površina obračunavaju s koeficijentom 0,5. Minimalno 65% propisanog postotka zelenila na čestici mora biti zelenilo na prirodnom terenu”.
