U velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru danas je održano javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“ – HRZZ IP-2019-04-9315, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Rezultate projekta predstavili su njegovi voditelji, prof. dr. sc. Mladen Ančić, koji je projekt osmislio i vodio do odlaska u mirovinu 2022. godine te izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić.
Projekt je bio usmjeren na propitivanje funkcioniranja političke tvorbe kojoj je na čelu stajala anžuvinska dinastija u razdoblju s početka do 80-ih godina 14. stoljeća. Od temeljnog interesa bilo je istražiti odnos aktera s periferije prema „političkom središtu“ i narav veza koje ih povezuju. Pri tome su važni ciljevi projekta bili istražiti strukture vlasti istočnojadranskih gradova i analizirati njihove poveznice s kraljevskom vlašću, utjecaj elita na prostoru jugoistočnog oboda anžuvinskog archiregnuma u njegovoj političkoj (dez)integraciji, razumjeti reperkusije interakcije između (elita) pojedinih političkih cjelina itd.
– Zacrtani rezultati projekta koji je dugo trajao, četiri i pol godine, najvećim su dijelom ostvareni, ali ne čine se spektakularnima jer nije ni zamišljeno da budu takvi. Nas je prvenstveno zanimalo kako je taj golemi sustav funkcionirao na svojim obodima, najviše južnom ali smo se preko suradnika iz Rumunjske dotaknuli i onog istočnog. Na ovom području stvorila se jedna specifična konfiguracija te smo došli do fonda spoznaja koji do sada nije postojao. Tijekom istraživanja otvorili smo nove arhive u koje hrvatski povjesničari nisu išli kao što je Firenca, dali novi pogled na materijale u Veneciji koji do sada nisu bili istraživani. Bilo mi je ugodno voditi projekt, to mi je bilo jedno od većih zadovoljstva u složenom istraživačkom životu koji prati akademsku zajednicu, rekao je na predstavljanju projekta prof. Ančić.
Voditeljica projekta predstavila je konkretne rezultate projekta, među kojima su brojni znanstveni radovi i izlaganja, kao i tri zbornika, od kojih je jedan objavljen a dva su u izradi. Ostvareni rezultati omogućuju ne samo nove historiografske spoznaje nego nude i komparativan pristup funkcioniranja anžuvinskog archiregnuma, promatajući ga iz njegove jugoistočne periferije, s drugim sličnim europskim političkim tvorbama.
