Na Sveučilištu u Zadru danas je održana panel rasprava „Implementacija plavog obrazovanja u obrazovni sustav Republike Hrvatske – prilike i izazovi“ o uvođenju plavog obrazovanja u formalni sustav obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Panel rasprava, koju je moderirala voditeljica Kabineta rektora Ivana Zrilić, je dio HORIZON projekta BlueLightS – EnLIGHTening future Schools to deliver BLUE Sustainability in Europe u kojem je Sveučilište u Zadru partner, a njegova svrha bila je uspostaviti dijalog i suradnju dionika koja će unaprijediti stanje plavog obrazovanja u Hrvatskoj. Na panel raspravi razmatralo se kako integrirati teme vezane uz more i znanje o moru i vodama u školske kurikulume i nastavne sadržaje.
Domaći i strani izlagači prikazali su primjere dobre prakse iz svojih zemalja i dali smjernice kako omogućiti aktivno uključivanje tema koje se tiču znanja o moru i vodama u obrazovanje na svim razinama, bilo da se radi o različitim predmetima, osnovnom ili srednjoškolskom obrazovanju.
– Već dvadesetak godina prisutni su povećani napori da se teme o oceanu i zaštiti mora donesu u oceane, Edukacija se ne odnosi samo na upoznavanje s raznovrsnošću života moru, nego, nego različite studentske projekte, suradnje s partnerima izvan škole. Nastoje se educirati nastavnici, emotivno povezati djecu s morem, a Europska unija omogućila je više projekata kojim će se to učiniti popit ProBleu, Shore i BlueLightS, rekla je Evy Copejans iz Europske mreže EU4Ocean.
Jedna od uvodničarki bila je Rita Borges, koordinatorica za tematiziranje mora u portugalskim školama. Istaknula je kako je ocean strateški resurs za ovu zemlju te se rade veliki napori u promociji održive Plave ekonomije.
– Educiramo stanovništvo da cijene ocean i pristupaju mu s odgovornošću. OD 2016. postoje programi koje se zovu Plave škole i provode su u 400 škola, uz podršku 100 institucija, ali i program za nastavnike Edukacija plave generacije, kako bi dobili potrebne alate za edukaciju djece.
Panelisti su bili dr. sc. Marijana Gojčeta, voditeljica Službe za standard, darovite i djecu s teškoćama u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, viši savjetnik U AZOO Vesko Niskolaus i biologinja mora doc. dr. sc. Melita Mokos s Odjela za ekologiju, agronomiju akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
– Plavo obrazovanje je u Hrvatskoj u povojima i školski kurikulumi su dosta siromašni temama o moru. Imamo međuprojektnu temu održivi razvoj koja se provlači kroz sve razine obrazovanje i u kojoj učenici stječu znanja o održivosti, u lokalnoj sredini stječu važna iskustva koja su im potrebna kako bi mogli pridonijeti održivom razvoju i zaštiti okoliša, rekla je Gojčeta.
Nemoguće je zamisliti život u Hrvatskoj bez mora, a i ekonomiju. Nažalost u kurikulumu nemamo teme vezane za obrazovanje o moru, ali to ne znači da nastavnici i učitelji kroz interdisciplinarni pristup ne uzimaju određene ishode koji nisu vezani uz same kurikulume, istaknuo je Niskolaus.
– I u kemiji i u biologiji i u hrvatskom jeziku možete, ako želite, možete povezati ishode vezane za obrazovanje o moru. Ako vi u ranoj dobi u vrtićima počnete s pričom o Plavom obrazovanju, u školama ćete imati više zainteresiranih. Ne smijemo nastavnicima dati dodatni posao, to mora biti na razini države, a ne na razini pojedinca, rekao je Nisokolaus.
Povezanost tradicije, kulture ekonomije s morem u Hrvatskoj je velika. U većini slučajeva djeca u školama i izvanškolskim aktivnostima pozitivno reagira na teme u moru, što je kroz svoj dugogodišnji rad s djecom uočila i dr. Mokos.
– Postoji dio sadržaja koji je vezan za Plavo obrazovanje, ali ono trenutno počiva na entuzijazmu pojedinaca, nastavnika i odgajatelja koji rade s djecom i dok god je to na individualnoj razini nemoguće je napraviti pomak, zaključila je Mokos.
