Na Silbi je ove godine potpisan ugovor o skrbi o područjima ekološke mreže Silba – podmorje i Silbanski grebeni. Ugovor su potpisale Natura Jadera, javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije, s Društvom istraživača mora – 20000 milja.
Projekt MAPA (Marine Adriatic Parks) je međunarodni projekt usmjeren na očuvanje bioraznolikosti Jadranskog mora, s posebnim fokusom na Natura 2000 područja, odnosno područja uključena u europsku ekološke mreže poput Silbe-podmorje i Silbenskih grebena u Hrvatskoj te morska područja oko regionalnog (kopnenog) parka Conero i Foce Trigno u Italiji. Glavni cilj projekta je unaprijediti zaštitu i očuvanje morskih staništa kroz inovativno istraživanje, edukaciju i aktivno uključivanje lokalnih zajednica, stvarajući temelje za dugoročno održivo upravljanje i očuvanje morskih ekosustava.
Više o projektu kazala nam je Barbara Čolić, mag. ekologije i zaštite prirode, dopredsjednica i voditeljica projekata u Društvu istraživača mora – 20000 milja.
– Zanimljivo je što naša pilot područja gotovo predstavljaju Jadran u malome te uključuju veliku raznolikost staništa poput naselja morskih cvjetnica, grebene, estuarije, te staništa važna za ribe, školjkaše, koralje i spužve, što dodatno naglašava njihovu vrijednost.
- Kako je projekt MAPA zapravo nastao i tko su glavni začetnici te ideje?
Projekt MAPA ima dugu i zanimljivu povijest. Prvi put je osmišljen još 2016. u suradnji Javne ustanove Natura Jadera i Društva 20000 milja, kad smo tek sanjali o uspostavi skrbničkog upravljanja. Kroz godine, projekt je prolazio kroz različite faze, uključujući suradnju s BiH i Crnom Gorom, ali se s vremenom fokusirao na Hrvatsku i Italiju. AGRRA je preuzela ulogu glavnog partnera zbog svojih upravljačkih kapaciteta, no stvarnu priču s hrvatske strane oblikuju stručnjaci iz Društva 20000 milja a s talijanske strane, ključni doprinos dolazi od Laboratorija za zoologiju Politehničkog sveučilišta u Anconi, kojeg vodi profesor Carlo Cerrano, koji je upravo uvršten na popis 2% top znanstvenika na svijetu. Njihov entuzijazam i stručnost ključni su za uspjeh projekta, koji je nakon nekoliko pokušaja prijave napokon zaživio — treća sreća!
- Kako je Društvo 20000 milja uključeno u projekt MAPA i koja je vaša uloga u njemu?
Društvo 20000 milja jedan je od glavnih partnera u projektu MAPA. Naša uloga uključuje istraživanje, edukaciju i koordinaciju aktivnosti na pilot području oko otoka Silbe i Silbenskih grebena, koji su dio mreže Natura 2000. Kao partneri, radimo na očuvanju i zaštiti morskih staništa kroz inovativne metode sudioničkog upravljanja. Također smo pioniri u potpisivanju ugovora o skrbničkom upravljanju za ova područja, što je revolucionarni korak u Hrvatskoj.
- Koje su specifične aktivnosti koje Društvo 20000 milja provodi na Silbi u sklopu projekta?
Na Silbi smo već organizirali prve Dane Grebena u kolovozu 2024., gdje smo uključili lokalno stanovništvo kroz razne aktivnosti, poput edukativnih radionica i predavanja te noćnu izložbu. Uz to konstantno smo u komunikaciji s lokalnom zajednicom u planiranju budućih aktivnosti i konstantno osluškujemo njih kako bi se simbioza razvijala prirodno i u za dobrobit i ljudi i prirode.
Također smo već odradili i značajan dio istraživanja na području Silbe i Silbenskih grebena i oduševljeni smo što nam je ovaj projekt omogućio da saznamo još bolje područje na kojem aktivno radimo posljednjih 7 godina. Naišli smo na neka vrlo interesantna područja koja još jednom potvrđuju koliko je ovo područje vrijedno očuvanja. Uz usku suradnju s nadležnim ministarstvima, radimo na tome da to očuvanje na višoj razini na nekim područjima bude ostvareno u budućnosti.
U nadolazećim mjesecima organizirat ćemo radionice za lokalne zajednice o aktivnom građanstvu i sudioničkom upravljanju, a također radimo na stvaranju lokalnog vijeća za suradnju kako bi se zajednica još više uključila u upravljanje zaštićenim područjima. Kroz projekt ćemo kontinuirano podizati svijest o važnosti očuvanja morskih staništa te imamo poseban set aktivnosti za rad s ribarima na području sjevernodalmatinskih otoka s naglaskom na Silbu.
- Koja je važnost skrbničkog upravljanja koje ste uspostavili u suradnji s JU Natura Jadera za ovaj projekt i za vas kao udrugu ali i sektor zaštite prirode u Hrvatskoj?
Skrbničko upravljanje omogućava civilnom sektoru, u ovom slučaju Društvu 20000 milja, da aktivno sudjeluje u upravljanju zaštićenim područjima. To je model koji potiče suradnju između lokalne zajednice, nevladinih organizacija i javnih institucija, s ciljem učinkovitijeg očuvanja prirode. U Hrvatskoj je ovo prvi put da je ovakav sustav uspostavljen, i vjerujemo da će to postati model za buduće projekte zaštite prirode. Također će uskoro biti i predstavljen drugim javnim ustanovama na skupu stručnih službi javnim ustanova u zaštiti prirode.
- Kako uključujete lokalno stanovništvo u aktivnosti zaštite prirode?
Naša strategija temelji se na aktivnom uključivanju lokalne zajednice kroz edukativne radionice, prezentacije, i aktivnosti poput čišćenja plaža i „citizen science“ projekata. Lokalno stanovništvo postaje ambasadorima zaštite prirode, pomažući u održivom upravljanju morskim zaštićenim područjima. Također, lokalni dionici igraju ključnu ulogu u prikupljanju vrijednih podataka koji pomažu u upravljanju i očuvanju bioraznolikosti. Također, oni igraju ključnu ulogu u praćenju aktivnosti koje bi potencijalno bile štetne za područje, dojavljivanje ilegalnog ribolova, rano uočavanje promjena u okolišu, dolazak invazivnih vrsta i slično.
Iznimno nam je tu važna potpora i suradnja s lokalnim Društvom Samotvorac na Silbi koji je začetnik ideje o zaštićenom području na području Silbe, ideji koja živi već 50 godina. Uz to, suradnja sa aktivnim građanima i mladima koji podržavaju nas je ono što nas najviše usrećuje, posebice suradnja s inicijativom Silba Vibra.
Ove godine tijekom cijele ljetne sezone smo čak imali lokalce koji su volonterski educirali nautičare o važnosti izbjegavanja slobodnog sidrenja na posidoniji uz naše stručno vodstvo. Već u toj jednoj sezoni se vidi drastičan pad slobodnog sidrenja na mjestima na kojima se nalazi naša dragocjena morska cvjetnica posidonija, a veselimo se i budućim pothvatima.
- Što smatrate najvećim izazovima u zaštiti morskih staništa na Jadranu?
Najveći izazovi su prekomjerno iskorištavanje resursa, kao i pritisci zbog klimatskih promjena, zagađenja i invazivnih vrsta. Također, manjak lokalne potpore može predstavljati prepreku učinkovitom upravljanju zaštićenim područjima. Kroz projekt MAPA nastojimo prevladati te izazove jačanjem suradnje između civilnog sektora, lokalnih zajednica i javnih institucija. Dijalog i širenje znanja je ključan.
- Koji su dugoročni ciljevi projekta MAPA?
Dugoročno, cilj projekta MAPA je uspostaviti održivi sustav zaštite morskih staništa i vrsta kroz jačanje suradnje među različitim dionicima. Želimo potaknuti aktivno građanstvo i osigurati održivu praksu očuvanja bioraznolikosti, koja će ne samo štititi prirodu već i osigurati bolji život otočnim zajednicama. Također, želimo stvoriti nove tradicije poput obilježavanja Dana Grebena kao stalni podsjetnik na važnost mora za lokalnu zajednicu. Uz to, cilj je učiniti Grebena malim „hubom“ za testiranje učinkovitih inovativnih načina nadzora područja. Hrvatska ima puno otoka i puno zaštićenih područja te je upotreba tehnologije u svrhu nadzora i praćenja stanja jedna od ključnih stvari na kojoj želimo raditi. Zbog toga nam je iznimno važna naša suradnja s partnerima na drugim projektima, poput HORIZON SeaTecHub.
- Možete li nam reći nešto više o budućim planovima za Dane Grebena?
Dani Grebena, koji su pokrenuti 2024., planiramo nastaviti svake godine u sklopu projekta MAPA do 2026., a nadamo se da će ova manifestacija postati tradicija. Cilj je nastaviti educirati ljude o važnosti očuvanja morskih staništa, povezivati lokalne zajednice i posjetitelje s prirodom te osigurati da svi budu svjesni kako njihove akcije mogu utjecati na morski okoliš. Samo znanje je osnova, ali polazišna točka na promjene razmišljanja i ponašanja jer vrlo je bitno da svi, neovisno gdje bili misle na plavo i o tome kako more utječe na njih i oni na more.
- Tko su partneri na projektu MAPA i kako je projekt financiran?
Odgovor: Projekt MAPA je međunarodna suradnja Hrvatske i Italije. Među partnerima su AGRRA (Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije), , Parco Conero (Regionalni park Conero), ARPA Molise (Agencija za zaštitu okoliša regije Molise), UNIVPM (Politehničko sveučilište Marche) i naše Društvo 20000 milja te pridruženi partner JU Natura Jadera. Projekt je financiran kroz Interreg V-A CBC program Italija-Hrvatska 2021.-2027., s ukupnim proračunom od 1.402.920,00 €, od čega EU sufinancira 1.122.336,00 €. Dodatno aktivnosti Društva 20000 milja sufinancira i Zadarska županija kroz javne pozive za udruge koje su raspisivali odjeli za zaštitu okoliša koji podupiru aktivnosti s građanima te odjel koji radi na projektima ribarstva koji podupire aktivnosti orijentirane na ribare.