Općina Bibinje odgovorila je Ministarstvu okoliša i zelene tranzicije u vezi zahvata agrosunčane elektrane na području plantaže rogača, koju je najavio vlasnik tvrtke Bio svijet Marin Medić. Općinski načelnik Šime Sekula smatra da je za zahvat potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš.
– Općina Bibinje zaprimila je upit Ministarstva okoliša i zelene tranzicije o tome je li moguće očekivati značajniji utjecaj na sastavnice okoliša iz naše nadležnosti za zahvat agrosunčane elektrane u Bibinjama na području gdje je nekada bila šuma, a sada je plantaža rogača.
Imajući u vidu procese koji će se odvijati na lokaciji tijekom izgradnje i korištenja zahvata, mišljenja smo da će utjecaji na okoliš planiranih aktivnosti biti značajni unatoč pridržavanju mjera zaštita okoliša koje su određene sukladno važećim propisima. Ponajprije, smatramo da predmetni zahvat nije u skladu s odredbama važećeg Zakona o prostornom uređenju iz sljedećeg razloga: prema važećem Prostornom planu uređenja Općine Bibinje, područje na kojem se planira navedeni zahvat nalazi se u obuhvatu planiranog šumskog zemljišta – šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska (Š1), što je u direktnoj koliziji s člankom 3. st. 35 Zakona o prostornom uređenju koji propisuje da su površine za gradnju agrosunčanih elektrana površine koje su prostornim planom bilo koje razine određene kao poljoprivredne površine. Izrađenim Elaboratom zaštite okoliša za predmetni zahvat nije utvrđena usklađenost planiranog zahvata s prostorno-planskom dokumentacijom.
Nadalje, utvrđena je neusklađenost planiranog zahvata s člankom 62 a važećeg Prostornog plana Zadarske županije kojim se propisuju uvjeti za smještaj sunčanih elektrana i to:
“Planom se omogućava korištenje sunčeve energije izgradnjom fotonaponskih solarnih elektrana. Mogućnost izgradnje solarnih elektrana temelji se na preliminarnoj analizi opravdanosti izgradnje postrojenja i mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu.
Smjernice i uvjeti za smještaj solarnih elektrana:
– solarne elektrane moguće je planirati unutar izdvojenih građevinskih područja proizvodne namjene izvan naselja i u građevinskim područjima naselja unutar zona proizvodne namjene kao isključivih ili osnovnih sadržaja zone ili u kombinaciji s drugim sadržajima
– gradnja solarnih elektrana kao infrastrukturnih energetskih građevina moguća je i izvan građevinskog područja.
– obuhvati solarnih elektrana koje se planiraju izvan građevinskog područja obvezno se utvrđuju prostornim planovima uređenja gradova i općina i prikazuju kao infrastrukturni sustavi.
– ne mogu se graditi na poplavnim područjima, područjima izvorišta voda, zaštićenih dijelova prirode, krajobraznih vrijednosti i zaštite kulturne baštine.
– solarne elektrane nije dozvoljeno graditi na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P1) i vrijednom obradivom zemljištu (P2) te površinama pod višegodišnjim nasadima koji su dio tradicijskog identiteta agrikulturnog krajolika
– iznimno, dozvoljava se izgradnja solarne elektrane u sklopu poljoprivrednog proizvodnog kompleksa i površina u obuhvatu sustava za navodnjavanje isključivo za vlastite potrebe istih
– dozvoljava se izgradnja solarnih elektrana na vodenim površinama umjetnih akumulacija (plutajući sustavi) u sklopu sustava za navodnjavanje za potrebe poljoprivredno-proizvodnih kompleksa
– solarne elektrane nije dozvoljeno graditi na površinama pokrivenim visokim šumama, niskim šumama i šumskim kulturama, već ih je moguće realizirati na degradiranim šumama (makija, garig, šikara, šibljak)
– solarne elektrane planirati izvan infrastrukturnih koridora.
– solarne elektrane koje se planiraju na otocima i u priobalnom dijelu ne smiju biti vidljive s obalnog pojasa i s mora.
Pri odabiru novih lokacija za uvrštenje u prostorne planove uređenja općina i gradova potrebno je izraditi prethodnu studiju izvodljivosti i provesti istražne radove s gledišta:
– zaštite prirode
– zaštite okoliša
– utjecaja na krajobraz
– zaštite kulturne baštine
– opravdanosti izgradnje postrojenja i mogućnosti priključka na elektroenergetsku mrežu”
Iz priloženog elaborata zaštite okoliša, navedeno je:
• “Sam obuhvat lokacije značajno je degradiran iz vizualno-doživljajnog aspekta radi gubitka nekadašnjeg šumskog pokrova, do kojeg je došlo uspostavom plantaže rogača, što je osobito naglašeno radi vizualne izloženosti kroz reljefne značajke regije. Također radi nagiba terena i blizine mora, s područja lokacije pružaju se otvorene panoramske vizure na čitavu regiju, okolna naselja, more i otočje.”
• “Izgradnjom i korištenjem agrosunčane elektrane doći će do dodatnog pritiska na vizualno-doživljajne značajke regije”
• “Radi dimenzije rogača, fotonaponski moduli biti će postavljeni na visini od 3 metra što će se dodatno vizualno isticati. Također se očekuje degradacija doživljajnih vrijednosti lokalnog groblja koji se nalazi neposredno uz lokaciju.“
Dakle, nesporno je da zahvat ipak ima negativan utjecaj na okoliš te da je zahvat vidljiv sa mora te čak sa okolnih otoka, što prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji i nadležnim propisima nije dozvoljeno. Iz svega navedenog nesporno je da gradnja agrosolara na navedenom području nije uopće zakonski moguća.
Temeljem navedenog, mišljenja smo da je kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno ishoditi odgovarajuću potvrdu nadležnog tijela o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom i sa Zakonom o prostornom uređenju. Sukladno ustavnim i zakonskim ovlastima te omogućenoj samostalnosti jedinica lokalne samouprave u odlučivanju u djelokrugu poslova, među kojima su i poslovi prostornog planiranja, smatramo da je mogućnost gradnje agrosunčanih elektrana potrebno najprije uvrstiti u prostorno-plansku dokumentaciju. Samim Elaboratom potvrđen je negativan utjecaj zahvata na krajobraz. Prostornim planom Zadarske županije i Prostornim planom uređenja Općine Bibinje u neposrednoj blizini planiranog zahvata određena je točka i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza (brdo Sasavac).
Smatramo da bi predmetni zahvat imao značajno negativan utjecaj na krajobraz puno šireg obuhvata, odnosno cjelokupnog Zadarskog kanala te bi taj utjecaj trebalo detaljno analizirati kroz studiju utjecaja na okoliš. Također, smatramo da je studijom potrebno utvrditi mogući negativan utjecaj i mjere zaštite od erozije obrađenog tla i nastanka potencijalnih bujica, uzevši u obzir nagib terena, blizinu naselja i prometnica i sve češće oborinske ekstreme uslijed klimatskih promjena. Zaključno smatramo da bi ovakav zahvat na planiranom području Općine Bibinje trajno nagrdio i obezvrijedio prostor. Stoga je obavezno potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš agrosunčane elektrane ASE Bibinje, navodi Šime Sekula.