Grad Zadar, Upravni odjel za EU fondove, najavio je početak javne rasprave o nacrtu prijedloga Plana održive urbane mobilnosti Grada Zadra (engl. Sustainable Urban Mobility Plan – SUMP) te Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Plana održive urbane mobilnosti Grada Zadra. Rasprava će trajati od 17. siječnja do 16. veljače.
Ovaj je Plan izradio zagrebački Ernst & Young koji je radio i na poslu podrške pri pripremi projekta „Razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava Zadar“. Tvrtka je članica Ernst & Young Global Limited, matične tvrtke sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Studiju utjecaja na okoliš izradio je Vita projekt.
Treba naglasiti da je plan izrađen 2021. godine, a korišteni su podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine, iz Prometnog masterplana regije koji je objavljen 2018. i drugih dokumenata starih najmanje šest godina. Kako navode u uvodu, Plan analizira različite oblike prijevoza u gradu te potom definira smjernice i mjere za razvoj prometnog sustava u čijem je fokusu čovjek, a ne osobni automobil.
Predloženi su ciljevi s namjerom da se ostvare do 2030., no i sami navode da nije realno očekivati da će se sve mjere realizirati do tada. Kratkoročni ciljevi su planirani do minule 2023., srednjoročni do 2027., a dugoročni do 2030. i dalje.
Pomorska linija od Gaženice do Borika
Od predloženih mjera ističe se opcija povezivanja luke Gaženica, Poluotoka i Borika s linijskom pomorskom linijom, osobito u ljetnom periodu i u scenariju dugoročnog razvoja zone Poluotoka kao zone s ograničenim motornim prometom. Uzimajući u obzir prostornu specifičnost i važnost pomorskog prijevoza na području Zadra potrebno je razvijati dužobalni putnički prijevoz koji će povezivati obalna naselja i gradove sjeverno i južno od Zadra (Vir, Privlaka, Zaton, Bibinje, Sukošan, Biograd na Moru i sl.).
Autobusni i željeznički kolodvor u Gaženici
Nadalje, predlažu izmještanje autobusnog i željezničkog kolodvora u Gaženicu. Postojeći autobusni kolodvor potencijalno preurediti samo za potrebe komunalnih autobusnih linija. Područje luke Zadar (Liburnska obala) kvalitetno povezati linijama autobusnog prijevoza, biciklističkom infrastrukturom, sustavima mikromobilnosti (npr. javni bicikli) i carsharing sustavom. Zračnu luku Zadar adekvatno povezati brzim linijama autobusnog prijevoza, a dugoročno i željeznicom
U prigradskim područjima s niskom gustoćom naseljenosti predlažu “prijevoz na poziv” koji ima mrežu linija, a ključna razlika je u tome što pojedini polazak na liniji prometuje samo kada ga barem jedan korisnik „pozove“, odnosno predbilježi se za prijevoz dogovorenim kanalom komunikacije (npr. telefon, SMS, web aplikacija i sl.) unutar zadanog vremena (npr. barem 20 minuta prije polaska zadanog voznim redom). Ako nema niti jednog zahtjeva (poziva), polazak ne prometuje.
Uvođenje kružne minibus linije za potrebe Poluotoka. Zatim, izgradnja terminala za turističke autobuse na području starog autobusnog kolodvora na Poluotoku.
Uvođenje koridora s prioritetima prolaska gradskih i prigradskih autobusa na ulicama s najvećom frekvencijom autobusa: • Ulica dr. Franje Tuđmana • Ulica Ante Starčevića • Ulica Josipa Jurja Strossmayera. Podsjetimo, u Tuđmanovoj je napravljena žuta traka, no ona nikad nije zaživjela.
Širenje biciklističkih staza, parkirališta za bicikla i vezanih usluga. Napominju da Zadrom prolazi EuroVelo 8 Mediteranska ruta (granica Slovenije – Umag – Pula – Rijeka – Zadar – Šibenik – Split – Dubrovnik – granica Crne Gore). Ruta prolazi obalnim pojasom, od Dikla, preko Puntamike, Brodarice, Voštarnice, kroz Poluotok i naselja Arbanasi do luke Gažnica gdje se presjedanjem na brod ruta nastavlja na otoku Ugljan. EuroVelo 8 rutu potrebno je uzeti u obzir prilikom izgradnje biciklističke mreže jer se može iskoristiti kao potpora u iznalaženju načina sufinanciranja izgradnje biciklističke infrastrukture.
Zone zajedničke namjene – auti, pješaci i biciklisti zajedno u prometu
Uvođenje pješačke zone i zone ograničenog prometovanja na područje cijelog Poluotoka. Svjetska praksa dokazala je da pješačke zone i trgovi generiraju brojne pozitivne ekonomske učinke. Kao korak prema tome, bilo bi uvođenje zone zajedničke namjene odnosno dovođenje u ravnopravnost motornog i nemotoriziranog prometa zbog čega se u istom prostoru kreću pješaci, bicikle i automobili s time da su automobili u podređenom položaju. Takve bi se zone mogle uspostaviti na: Obala kralja Tomislava, Liburnska obala, Istarska obala, Trg tri bunara, Ulica zadarskog mira 1358., Ulica Mihovila Pavlinovića, Ulica Ante Kuzmanića – u slučaju da uspostava pješačke zone na području cijelog Poluotoka ne bude moguća ili kao preduvjet za uspostavu pješačke zone • Obala kneza Branimira (od Ulice Ivana Mažuranića do Ulice bana Josipa Jelačića).
Kao neke potencijalne lokacije za izgradnju parkirnih objekata na području Grada Zadra predlažu se: ❖ područje ulice Ravnice – prema Studiji Vrata grada od arhitekta Nikole Bašića ❖ Trg kneza Višeslava ❖ područje luke Gaženica.
Javna rasprava
Rasprava će trajati od 17. siječnja do 16. veljače te će u tom periodu Strateška studija i Prijedlog plana biti izloženi u prostorijama u prostorijama Upravnog odjela za EU fondove Grada Zadra, Narodni trg 1 i na web stranici Grada.
Javno izlaganje o Strateškoj studiji i Nacrtu prijedloga Plana održat će se 29. siječnja s početkom u 12:00 sati, u Velikoj vijećnici Grada Zadra.
Za vrijeme trajanja rasprave, prijedlozi i primjedbe na Stratešku studiju i Nacrt prijedloga Plana dostavljaju se upisivanjem u knjigu primjedbi koja će biti izložena na mjestu javnog uvida, davanjem u zapisnik za vrijeme javnog izlaganja, dostavom na e-mail adresu: [email protected] s naznakom „Javna rasprava o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Plana održive urbane mobilnosti Grada Zadra“ ili s naznakom „Javna rasprava o nacrtu prijedloga Plana održive urbane mobilnosti Grada Zadra“.
