Geografsko predavanje za javnost: prof. dr. sc. Željke Šiljković otkrit će Afganistan – groblje carstava

Zanimljivo predavanje održat će prof. dr. sc. Željke Šiljković na temu Afganistan – groblje carstava u ponedjeljak 10. ožujka 2025. godine, s početkom u 18 sati, u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru (Novi kampus). Organizatori su Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.

Željka Šiljković, redovita je profesorica u trajnom zvanju na Odjelu za geografiju. Objavila je više od 70 znanstvenih i stručnih radova i sudjelovala na 47 znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Mentorica je na 70 diplomskih radova, autorica udžbenika Industrijska geografija i koautorica udžbenika Kvalitativna analiza ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuća učenika osmih razreda provedenih 2008. godine: geografija i integracija nastavnih sadržaja geografije i povijesti. Članica je brojnih programskih odbora znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Pisala je udžbenike geografije za osnovnu školu od kojih su neki prevedeni na mađarski i talijanski jezik. Održala je predavanja za znanstvenu i stručnu zajednicu, te za lokalne zajednice. Članica je Udruge Mogu sve za gospođe 55+.

Afganistan je država smještena na raskrižju Središnje i Južne Azije. Za svjetsko javno mnijenje desetljećima je ta tajnovita, dobrim dijelom nepoznata, ali kulturološki čudesna i prirodnim ljepotama bogata i raznolika zemlja, pojam za nerazvijenost, društvenu i plemensku tradicionalnost, i ekonomsku zaostalost. Zauzimajući 652.864 km2, zemlja je pretežno planinska s ravnicama na sjeveru i jugozapadu, koje su odvojene planinskim lancem HinduKush. Glavni i najveći grad je Kabul. Procjenjuje se da broj stanovnika Afganistana trenutno iznosi između 36 i 50 milijuna stanovnika, vrlo velike plemenske brojnosti i jezične raznolikosti.

Popularno nazivan grobljem carstava, Afganistan je tijekom svoje duge povijesti svjedočio brojnim vojnim pohodima, uključujući one Perzijanaca, Aleksandra Velikog, carstva Maurya, arapskih muslimana, Mongola te u najnovije doba Britanaca, Sovjetskog Saveza i zapadne koalicije na čelu SAD-a. Moderna država Afganistan započela je s Durrani Afganistanskim Carstvom u 18. stoljeću, te je postala tampon država u velikoj geostrateškoj utakmici između Britanskog i Ruskog Carstva. Nakon Trećeg anglo-afganistanskog rata 1919., Afganistan se oslobodio vanjske političke hegemonije i pojavio se 1926. godine kao neovisna Kraljevina Afganistan. Ova je monarhija trajala gotovo pola stoljeća, sve dok Zahir Shah nije svrgnut 1973., nakon čega je osnovana Republika Afganistan.

U najnovijoj povijesti, od kasnih 1970-ih, poviješću Afganistana dominiraju sukobi i ratovi, uključujući državne udare, invazije, pobune i građanske ratove. Mudžahedini su se borili u Sovjetsko-afganistanskom ratu te nastavili međusobne borbe nakon povlačenja Sovjeta 1989. Talibani su kontrolirali većinu zemlje do 1996., ali njihov Islamski emirat svrgnut je s vlasti u američkoj invaziji na Afganistan 2001. godine. Talibani su se vratili na vlast 2021. nakon zauzimanja Kabula.