Iako je početkom prošlog tjedna cijena zlata na svjetskom tržištu potonula za 9,3 posto, a renomirane konzultantske kuće poput Goldman Sachsa savjetovale ulagače da smanje kupnju zlata, ta plemenita kovina i dalje će biti “sigurna luka” ulaganja. Kako za “Slobodnu” ocjenjuje burzovni analitičar Roman Rinkovec, nema naznaka da je zlato na tržištu izgubilo onaj status koji je imalo.
– Ne vjerujem da su ulagači pronašli neku zamjenu za zlato, odnosno da su više počeli vjerovati dolaru ili euru nego prije. Promjene cijena zlata vjerojatno su povezane s igrama velikih ulagača na tržištu – komentira Rinkovec.
Analizirajući zbivanja na tržištu, on ističe kako su veliki burzovni igrači burze pretvorili u neku vrstu virtualnih kladionica pa, ističe, nema jasnog odgovora na pitanje po kojim kriterijima se mijenjaju cijene zlata, odnosno što bi mogao biti uzrok sadašnjeg pada cijene.
– Raste, primjerice, povjerenje u bitcoin, virtualni novac, za koji nitko, osim velikih burzovnih igrača, ne zna koliko ga ima, kako mu se formira cijena i zašto mu raste vrijednost. U svakom slučaju, pad cijene zlata mogao bi biti povezan s rastom povjerenja u bitcoin – procjenjuje Rinkovec.
Vlasnik tvrtke za otkup zlata koji nam je dao svoju ocjenu događanja na hrvatskom tržištu zlatom uz uvjet da mu ne spominjemo ime i prezime, potvrdio nam je da se krajem prošlog tjedna dogodio značajan pad cijene zlata od 5500 eura za kilogram zlata, ali i da, procjenjuje, valja očekivati daljnje padove.
– Cijene na našem tržištu prate cijene na svjetskim tržištima. U kolovozu prošle godine cijena kilograma zlata kretala se oko 45.500 eura, sada je oko 34 tisuće eura – navodi naš sugovornik.
U posljednjih nekoliko godina, prateći rast cijene zlata na svjetskom tržištu, biznis s otkupom zlata, ali i srebra, razvio se do neslućenih razmjena. Prema nekim procjenama, u najboljim tjednima na hrvatskom tržištu otkupljivalo i do 40 kilograma zlata najbolje kvalitete koje je najvećim dijelom završavalo u izvozu, dok su posrednici zarađivali na razlici u cijenama ovdje i u inozemstvu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, u prvoj polovici prošle godine iz Hrvatske je izvezeno zlata u vrijednosti 108 milijuna dolara, što je deset puta veća vrijednost od izvoza u istome razdoblju 2011. godine. Neke tvrtke imale su i po 160 poslovnica za otkup diljem države, a krajem prošle godine u svojim poštanskim uredima zlato je počela otkupljivati čak i državna Hrvatska pošta.
Naš anonimni sugovornik potvrdio nam je da se dio ureda za otkup zlata i srebra u posljednje vrijeme ugasio, ali ne, ističe, zbog pada cijena nego zbog prezasićenosti tržišta.
– Neke tvrtke imale su u promjeru od 50 metara dvije poslovnice za otkup, što je bilo apsurdno, pa se sada sve stavlja u neke realne okvire. Mi smo otkupljivači i radimo za proviziju. Znači, kao i u mijenjačnicama, naša provizija je uvijek ista bez obzira na cijenu i od te se provizije još uvijek mogu pokriti troškovi poslovanja i ostvariti pristojna zarada – veli naš izvor.
Jedan od problema s kojima su se susretali razgranati uredi za otkup zlata i srebra bio je sigurnosni. Uredi su, naime, postali meta pljačkaša zbog slabih mjera osiguranja, pa i u tome treba tražiti uzroke smanjenja broja poslovnica tvrtki što otkupljuju plemenite metale.