ISLAM GRČKI – Okupljanjem profesora, znanstvenika i studenata danas su u Kuli Stojana Jankovića u Islamu Grčkom počeli tradicionalni Desničini susreti pod nazivom "Pripadnost kulturi – kultura pripadanja". Ovogodišnji susreti zamišljeni su u formi okrugloga stola pod nazivom "O baštini i mogućnostima revitalizacije Kule Stojana Jankovića i Ravnih kotara".
Nakon obilaska te kule dr. Drago Roksandić, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, podsjetio je da su Desničini susreti utemeljeni 1989., a obnovljeni 2005. godine. "Nije nam cilj samo baviti se temom opusa književnika Vladana Desnice, pa ni temom revitalizacije Kule Stojana Jankovića, nego u Kuli Stojana Jankovića utemeljiti međunarodni centar koji bi uz potporu sveučilišta u Zagrebu i Zadru bio istraživački centar, sličan onome u Dubrovniku", rekao je Roksandić.
Dodao je kako još ima mnogo posla u obnovi i revitalizaciji Kule Stojana Jankovića, a teško je reći kada će sve biti dovršeno. "No, svakako nam je cilj napraviti nešto što će biti u hrvatskoj kulturi reprezentativni centar za komunikologiju", istaknuo je Roksandić.
Potpredsjednik Vlade dr. Slobodan Uzelac rekao je da taj lokalitet i ljudi koji tu žive imaju iznimno važnu ulogu u obnovi života na tom području.
"Interetničnost je zajednički naziv koji slijede svi ovi ljudi, stoga se nadamo budućnosti suradnje nakon sukoba u povijesti, nadamo se suradnji ne samo na području kulture, nego i u životu u cjelini. Ne možemo se ne nadati uspjehu ako slijedimo Desničinu ideju interetičnosti", rekao je Uzelac.
"Nije mi poznat podatak koliko će još novca trebati izdvojiti za obnovu Kule Stojana Jankovića i za utemeljenje međunarodnoga istraživačkog centra, no i dosad sam to podupirao, a podupirat ću i u budućnosti", kazao je.
Roksandić je rekao kako u svakom slučaju slijedi velik posao te dogovor s nasljednicima – obitelji Desnica, u čijem je vlasništvu Kula Stojana Jankovića. Načelan dogovor s njima je postignut, obitelj želi da taj objekt bude u javnoj uporabi, dodao je.
Na ovogodišnjim Desničinim susretima sudjeluju mnogi istaknuti znanstvenici iz Hrvatske i Srbije: predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora dr. Ivo Banac, prorektor Sveučilišta u Zadru Vladimir Skračić, prof. Filozofskog fakulteta u Zagrebu Neven Budak, direktorica Instituta za književnost u Beogradu dr. Vesna Matović, dr. Duško Sekulić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, direktorica Istorijskog arhiva u Beogradu dr. Branka Prpa i drugi.
