ZADAR– Kneževu i Providurovu palaču u budućem Baštinskom muzeju po krovovima će povezivati „komunikacijska zmija”.
To je radni naziv glavnog, nosivog elementa projekta uređenja tog kompleksa kojeg su u formi glavnog projekta dovršili u AB Forumu. Autori arhitektonsko funkcionalne budućnosti tih starih i povijesnih zdanju su arhitekti Igor Pedišić i Iva Letilović, a na projektu je surađivala mlada arhitektica Simona Gregorović.
U improviziranoj, ogoljeloj dvorani Kneževe palače prvi put je široj javnosti predstavljen projekt Baštinskog centra za koji će se, da bi se i ostvario, milijuni eura tražiti od fondova EU.
Uz to što bi pod jednim krovom bila sva četiri sadašnja odjela Narodnog muzeja, u potkrovlju i muzejska uprava, iz projekta Baštinog muzeja nije izostavljena Koncertna dvorana.
Razrušena u listopadskom bombardiranju Zadra jednog će se dana obnoviti u istoj dvorani, poznatoj po „štokaturama” na kojim se već sada radi. S tim da će nova, stara Koncertna dvorana poboljšati dodatnim prostorima, a imat će polivalentnu namjenu u sklopu Muzeja Grada, najavio je arhitekt Pedišić.
Jedino novo što bi se trebalo graditi unutar samog kompleksa Namjesništva je „kuća most” preko koje će zaviti komunikacijska zmija. Ta je zgrada predviđena na mjestu nekadašnje konjušnice u dvorištu Vodovoda, koje će u budućnosti biti otvoreno kao jedna nova kulturna scena.
Autori projekta ističu kako će prizemlje cijelog kompleksa biti stjecište javnih sadržaja, dok će se muzejski rasporediti na dvije, odnosno tri etaže. Upravo će „zmija”, kao jedna ostakljena konstrukcija omogućit će posjetiteljima muzeja da se snađu u tom labirintu i ciljano odu tamo gdje žele, kazao je Pedišić.
Glavni ulaz će biti sa strane Trga Petra Zoranića, odnosno kroz sada zapušteni ulaz Providurove palače. U prizemnom dijelu kompleksa, koji će biti dostupan sa svih strana, planiraju se specijalizirane prodavaonice, tipa suvenira i artefakata, prikladni oblici ugostiteljstva, dok bi u atrijima, a ima ih šest, bile otvorene pozornice i terase.
U suradnji s muzejskom strukom osmišljeni su novi izložbeni prostori, smješteni depoi i radionice.
Oživotvorenje tog projekta u nekoj bliskoj budućnosti trebao bi biti okosnica novog oblika života na tom dijelu Poluotoka, koji je zamro nakon ’91. godine, društvena je vizija koju su arhitekti vezali za Baštinski centar.
