U organizaciji TZG Zadra u petak, dana 5. srpnja 2013. na Trgu opatice Čike ispred crkve sv. Marije gostuje Hrvatsko glazbeno društvo sv. Cecilija – Korčula s jedinstvenom Moreškom – romantičnim bojnim plesom s mačevima. Početak programa je u 21:30 sati.
Davne 1883. godine u gradu Korčuli, osnovano je „Kočulansko pjevačko društvo Sveta Cecilija” kao najstarije svjetovno pjevačko društvo u Južnoj Hrvatskoj.
U „Pravilima društva” posebno se naglašava kako se Društvo osniva s plemenitom i uzvišenom svrhom: „… da učenjem i gajenjem narodne hrvatske pjesme oplemenjuje srce mjesnoj mladeži, da joj podgrijava čuvstva prema jeziku svojem i prama običajima, da joj zasadi u dušu tvrdo osvjedočenje kako je dužna da čuva i brani svoje narodne svetinje, da bude svojim u svojoj zemlji, da tuđina štuje po starom hrvatskom običaju kao gosta”.
Društvo djeluje do početka Drugog svjetskog rata, kada prestaje s radom i obnavlja se 1991. godine stvaranjem neovisne Republike Hrvatske.
U svoje dvije sekcije, „Moreška” i puhački orkestar, društvo okuplja oko 80-tak članova, koji imaju i do 40 nastupa godišnje. Izvodeći ovaj viteški boj Društvo je proputovalo cijelu domovinu Hrvatsku, a imalo je i više gostovanja u inozemstvu. Važnija gostovanja u inozemstvu su bila: Verder, Berlin – Njemačka, Alicante – Španjolska, Nica – Francuska, Essen – Njemačka, Rocca Grimalda – Italija, Verona – Italija…
Moreška je dinamični bojni ples s mačevima nastao u 12-13. stoljeću na Mediteranu. Po svom sadržaju, Korčulanska Moreška je borba za djevojku pa u tom smislu vuče korijene iz tradicionalnih mediteranskih priča i legendi. Nakon virtuozne plesne borbe sa snažnim udarcima mačeva, crna vojska biva poražena, a oslobođena bula vraća se svom vjereniku Osmanu u njegov zagrljaj. Danas se Moreška izvodi uz muziku koju je za limenu glazbu komponirao hrvatski skladatelj Krsto Odak 1937. godine, a kao pratnja Moreški se koristi stalno od 1947 godine.
Moreška je romantični bojni ples s mačevima nastao u 12-13. stoljeću na Mediteranu. Pretpostavlja se da je Moreška u Korčulu došla u 16. stoljeću iz Španjolske, preko Južne Italije i Dubrovnika. Kasnije, kroz stoljeća Moreška je iščezla s Mediterana pa se danas samo nazire u nekim dijelovima, dok se je u Korčuli duboko ukorijenila i u današnjem obliku kao atraktivni bojni ples s mačevima je jedinstvena u Svijetu.
Sam naziv MOREŠKA nastao je po Maurima – Moriskima pa je tako u španjolskom jeziku nastao pridjev morisco a u talijanskom moresco, odnosno bojni ples u vezi s Maurima – Moriskima se talijanski zove MORESCA.
Pretpostavlja se da je prva moreška izvedena u Španjolskoj Leridi 1150. godine kao reminiscenca na istjerivanje Maura.
Po svom sadržaju, Korčulanska Moreška je borba za djevojku pa u tom smislu vuče korijene iz tradicionalnih mediteranskih priča i legendi od kojih je možda najstarija i najpoznatija ona o Trojanskom ratu iako su u Korčulanskoj Moreški akteri drugi.
Moro, sin Crnog Kralja je oteo djevojku (Bulu) Bijelom Kralju. Nakon kraće dramske radnje koja se odvija kroz dijalog između Mora i Bule, a kasnije i Bijelog Kralja, vojske obaju kraljeva se sučeljavaju. Nakon završetka dramskog dijela, bojnom plesu prethodi SFIDA – izazov.
Sfida je ples Mora – sina Crnog kralja a u taj dio plesa se kasnije uključuju Crni i Bijeli kralj. Nakon završetka Sfide, konačno započinje bojni ples koji se odvija kroz žustru borbu s mačevima. Taj dio Moreške se sastoji od sedam različitih figura koje se danas uopćeno nazivaju KOLAP – udar, iako gotovo sve figure imaju i svoj poseban naziv:
Kolap: RUGIER (nazvan po Normanskom vojvodi Rugieru I. koji je vodio borbu protiv Arapa na Siciliji – umro 1101. godine.)
Kolap: MOREŠKA
Kolap: FINTA
Kolap se sastoji od dvije podfigure – prva se naziva MORO IN DENTRO a druga PARA PIE.
Nakon završetka ove figure, dolazi do intervencije Bule koja pokušava sukob zaključiti mirnim putem. Međutim Moro i Bijeli Kralj to odbijaju te se borba nastavlja.
Kolap: KRIŽ
Kolap: RUGIER DE FUORIVIA
Kolap: SEDMI KOLAP.
Ova figura završava slomom crne vojske, predajom Mora, a Bijeli Kralj oslobađa Bulu. Uveo ju je početkom 20. stoljeća Ivo Tedeschi kao razvoj podfigure kolpa MORO IN DENTRO (IV.). Ova figura spada u neznatne inovacije koje je Moreška doživjela od starine.
Moreška se izvodi uz muzičku pratnju te je kroz povijest komponirano nekoliko različitih muzika za Morešku. Danas se Moreška izvodi uz muziku koju je za limenu glazbu komponirao hrvatski skladatelj Krsto Odak 1937. godine a kao pratnja Moreški se koristi stalno od 1947. godine.
Više informacija: http://moreska.hr