U organizaciji Hrvatskog filatelističkog društva Zadar i Narodnog muzeja Zadar, dan uoči Sveta tri kralja u Gradskoj je loži otvorena prigodna filatelistička izložba pod nazivom Hrvatski Božić.
Na otvorenju izložbe uvodno je govorio Vladimir Alavanja, kustos i voditelj odjela Muzej grada Zadra, izložbu je predstavio Igor Černigoj, predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva Zadar, a o samom Božiću nadahnuto je govorio fra Andrija Bilokapić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru. Izložbu je prigodnim govorom na kraju otvorio Radovan Dunatov, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra.
Na 174 izložbena lista autor izložbe (i vlasnik zbirke) Ivica Ivković prikazao je sve prigodne božićne poštanske marke Republike Hrvatske izdane u razdoblju od 1991. do 2014. godine. Na izložbenim su se arcima našli i poštanski arčići, omotnice prvog dana, maksimum karte, karneti, prigodni listovi, prigodni žigovi, pisma i posebno dizajnirane čestitke Hrvatske pošte zanimljivog sakralnog sadržaja, što ovu zbrku čini izuzetno zanimljivom i vrijednom, čak vrhunskom, kako su to komentirali prisutni filatelisti.
Budući da je Biblija kao sveta knjiga kroz stoljeća bila i ostala nepresušan izvor i inspiracija mnogim poznatim i nepoznatim umjetnicima, tako su i na hrvatskim božićnim markama ponajviše prikazani prizori iz Starog i Novog zavjeta: Isusovo rođenje, božićne jaslice, Sveta obitelj, bogorodica s djetetom i svecima i poklonstvo kraljeva i pastira. Uz navedene motive na markama se mogu vidjeti i modernija ostvarenja s prikazom, primjerice, božićne pšenice, božićnog nakita ili adventskog vijenca, kao na božićnoj marki iz 2014.
Predstavljajući izložbu, predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva Zadar Igor Černigoj između ostalog je rekao:
-Za 24 godine Hrvatska je pošta izdala 27 božićnih maraka na kojima je radilo 19 eminentnih hrvatskih slikara, dizajnera i gravera. Sva ta izdanja izvanredna su rješenja i među njima nema manje uspješnih već samo – uspjelih i onih uspjelijih. Sve te marke svijetu dostojno predstavljaju Republiku Hrvatsku.
Stjecajem povijesnih okolnosti Hrvatska je svoju prvu božićnu marku dobila tek uspostavom neovisnosti 1991. godine. Motiv marke prikazuje detalj božićnih jaslica iz 17. stoljeća, sačuvanih u franjevačkom samostanu na otočiću Košljun, kraj Krka. Ova marka, koju je izvanredno obradio Boris Ljubičić, na neki način predstavlja i znakovito rađanje slobodne i samostalne Hrvatske. Marka je tiskana u tiskari Zrinski u Čakovcu, a zupčana u Mađarskoj. Još i danas, velik broj hrvatskih filatelista ovu marku smatra našim najuspjelijim božićnim izdanjem.
Danijela Popovića, našeg svjetski poznatog dizajnera, valja spomenuti jer je od 27 hrvatskih božićnih maraka dizajnirao njih čak devet.
Tračak nade da se naša prva božićna marka dogodi ranije možda se pojavio uspostavom države Slovenaca Hrvata i Srba 1918. godine, no ta je država opstala samo mjesec dana. Za vrijeme NDH, vlast je na markama preferirala neke druge teme i motive, a u Jugoslaviji je izdavanje božićnih maraka bilo zabranjeno, pojasnio je Černigoj.
Govoreći o rođenju prve božićne marke Černigoj je naglasio da prva božićna marka nije nastala ni u Kanadi ni u Austriji kako se o tome ponekad piše, već u susjednoj Mađarskoj 1943. godine. Riječ je o tri marke u seriji pod nazivom Anđeli i pastiri, Rođenje gospodinovo i Poklonstvo kraljeva. Kao zanimljivost naveo je da su se božićne marke u susjednoj Mađarskoj izdavale i za vrijeme komunističke vladavine. Primjerice, još 1981. godine kongresu komunističke omladine mađarska je pošta posvetila jednu, a Božiću dvije marke.
-S obzirom da je uobičajena naklada božićnih maraka Republike Hrvatske jedan milijun, zapanjujuće zvuči podatak da se po svakom stanovniku tiska svega 0,23 božićne marke. Usporedimo li ovaj podatak s drugim, poglavito zapadnim, zemljama u kojima se po glavi stanovnika tiska od 10 do 25 božićnih maraka, lako je uočiti da se u Hrvatskoj još nije vratio običaj čestitanja Božića putem klasičnih čestitki koje su puno toplije od maila, sms-a i telefona, pa se nadam da će i hrvatski građani uskoro u tome slijediti zapadne zemlje, zaključio je Černigoj.
Izložba se može pogledati u Gradskoj loži do 14. siječnja.