ZADAR– Arheološki muzej Zadar ove je godine za Noć muzeja, koja se održava 30. siječnja, pripremio bogat program pod nazivom Antika na splavi.
Program su na današnjoj konferenciji za novinare predstavili Marina Brkić, voditeljica Odjela za marketing i odnose s javnošću i v.d. ravnatelj Jakov Vučić.
Lani je Arheološki muzej u Noći muzeja obišlo 5 600 posjetitelja, a svima koji će ponovno ili prvi put doći u muzej na Forumu, nudi se u prvom planu upoznavanje novog stalnog postava Antike. Zbog tog bogatog i atraktivnog postava Arheološki muzej je samo u drugoj polovici prošle godine, od kada je Antika otvorena povećali broj posjetitelja za 30 posto, istaknuto je.
Noć muzej je manifestacija koja ima za cilj „odgajati” publiku.
Uz antički postav posjetiteljima se nudi i izložbe Cvijina gradina – tragom zaboravljene prošlosti, te zlato i srebro srednjega vijeka u Arheološkom muzeju Zadar. Obje izložbe, vrijednih eksponata prošlosti zadarskog područja, smještene su unutar muzejska tri stalna prapovijesti, antike i srednjeg vijeka.
Od 18 do 1 sat u noći Arheološki muzej nudi slijedeće prezentacije:
Ispis 3D modela kipa cara Augusta
Zlatan Novak (Vektra d.o.o. Varaždin), Roberto Vdović (Udruga FabLab), Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar)
Ispis predmeta na stolnim 3D printerima danas postaje sve prisutniji i sve rašireniji.. Radi se o aditivnoj tehnologiji u kojoj se sloj po sloj stvara 3D model te se iz virtualnog prostora računala pretvara u identičan predmet u materijalu, opipljiv i dostupan za pregledavanje.
O igrama i igračkama
Ivan Volarević (Drvotvorine – Metković)
Tko je izmislio igru? Razlikuju li se bitno antičke igračke od današnjih? Konačan cilj upravo ove grane arheologije nije samo iznova propitivati neka ustaljena znanja, već na osnovi svih dostupnih podataka izraditi vjerne kopije u našem slučaju antičkih igrački.
Od 19 do 23 sata
August, film i …
Daniel Rafaelić (Udruga Kinofon Zagreb)
Oktavijan August nikad nije postao glavni filmski lik. Imao je tu nesreću da je najprije bio u sjeni flambojantnih filmskih Cezara, Marka Antonija i Kleopatri, a zatim ostao statist svoje supruge Livije. Ipak, uz svu spomenutu galeriju likova, celuloidni August postojano figurira posljednjih stotinjak godina.. Zašto je tome tako? I kakve veze sa svim tim ima Julia Roberts?
Od 18 do 1 sat bite će i radionice:
Iz kamena
Frane Šunić iz Arheološkog muzeja
Cilj naše radionice nije vjerno rekonstruirati rimsku radionicu pa čak ni do detalja približiti način izrade, već pokušati uhvatiti dašak vremena u kojem je nastao jedan od najljepših ženskih portreta danas – nijemi svjedok nekoć slavne prošlosti. Kako kamen treba znati slušati, gledati, da on ima dušu, da kamen diše… pokazat će na licu mjesta kipar Frane Šunjić.
Vitruvijeva knjiga o arhitekturi za malene
Ivan Volarević (Drvotvorine-Metković), Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)
Ma baš su bili neobični ti rimski graditelji! Da bi se dodvorili djevojkama gradili su stupove koji su oponašali njihove haljine, a ako bi se baš zaljubili onda bi cijeli stup izradili po liku djevojke. Ulice im se uvijek sijeku pravilno, a sve veće građevine su pravokutne. Između njih malo šetnice sa zelenilom, ali ne da im ukrasi grad, već da debla iskoriste za ogrjev. I ono malo znanja o graditeljstvu, koje su zapisali u knjigama, premazali su uljem da ih više nitko ne može čitati.
Šetnja kroz antiku
Jelena Babić (OŠ Voštarnica-Zadar), Jelena Vekić Bašić (Arheološki muzej Zadar)
OŠ Voštarnica-Zadar je posebna odgojno-obrazovna ustanova za učenike s većim teškoćama u razvoju.. Skupina učenika s UMR u dobi od 14-17 god., u suradnji s Arheološkim muzejom Zadar, provodi projekt Šetnja kroz antiku putem kojeg tijekom školske godine kroz različite obrazovne sadržaje uče o običajima i kulturi rimskog perioda zadarskog područja te ga uspoređuju s današnjim načinom života.
Ad notam
Sandra Gospić, Ines Rakvin, Tea Radović (Klasična gimnazija Ivana Pavla II. Zadar), Ana Fundak (Tempero poduke)
Oni će posjetiti kako je Zapadna civilizacija razvila se na temeljima antičke civilizacije, a službeni jezici su bili upravo klasični,. Klasični jezici su uvelike pridonijeli razvoju suvremenih indoeuropskih jezika, a cjelokupna znanstvena terminologija je ili grčkog ili latinskog podrijetla.
Uz nagradne igre iznenađenja te prigodne prodaje muzejskih publikacija i suvenira u Arheološkom muzeju Zadar s pravom očekuju gužvu ovog petka.
