Narodni muzej Zadar i Ogranak Matice Hrvatske u Zadru organizatori su izložbe slika fra Petra Perice Vidića čije svečano otvorenje će biti u petak, 27. svibnja 2016. u 19 sati u odjelu Muzej grada Zadra na Poljani pape Aleksandra III b.b.
U tekstu monografije „PETAR PERICA VIDIĆ” o stvaralaštvu ovog franjevca, Stanko Špoljarić je napisao:
„Svećenika doživljamo kao osobu posvećenu vjeri, pastvi koja mu je povjerena, no i osobu koja ima mogućnost iskazati svoje druge, darovane talente. Primjerice umjetničke – slikarske, kiparske, glazbene, literarne. Većina od njih tek povremeno iskazuju to htjenje za osmišljavanjem i oblikovanjem djela neke od umjetničkih vrsta, s najčešćom namjerom da dijalog s umjetničkim bude i vid produbljivanja osobne vjere, ali da se i njime potaknu drugi da prepoznaju vrednote Evanđelja. Dakako da ne postoji tematska isključivost kojom bi svećenici bili zaokupljeni premda dominiraju motivi kršćanske ikonografije. Ljepota bez obzira na motiviku veličanje je Boga pa primjerice i slikarsko uzdizanje krajolika na pijedestal ima i svojevrsnu sakralnost.”… „Pejsaž dominantni motiv njegove umjetnosti “podvrgnut” je mjenama sukladno pomacima stilskih faza. Ljepota kao i izraz, i sam pojam, utkana je u sve dionice opusa, u slijed načina u tvorbi likovno razigranog pejsažnog tkiva, kako u mjeri opisnog tako i asocijativnog. Stilski periodi omeđeni su s jedne strane pojedinim godinama, a s druge nikada nisu završeni bez ostatka koji se kontinuirano isčitavaju u kasnijim godinama. Obnavljanje, produbljivanje ranijih iskustava značajka je čitavog Vidićevog opusa, tako da uz moguću jasnu kronologiju njegovih radova postoje i djela koja izmiču preciznosti datumskih odrednica.”
BIOGRAFIJA
Fra Petar Perica Vidić rođen je 7. kolovoza 1938. u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, klasičnu gimnaziju u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, a studij filozofije i teologije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Godine 1962. radi u ateljeu akademskog slikara Gabrijela Jurkića, a 1965. i 1966. radi u ateljeu akademskog slikara prof. Stane Kregara u Ljubljani. U ljeto 1966. odlazi u Beč i pohađa Akademiju likovnih umjetnosti. Student je grafičkog odsjeka u klasi prof. Maxa Melchera. Od 1970. predavao je likovnu umjetnost, a kasnije i povijest umjetnosti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. U svojoj franjevačkoj zajednici Bosni Srebrenoj vršio je mnoge dužnosti, najviše kao odgojitelj mladih franjevaca. Od 2000. godine je predsjednik Matice hrvatske u Sarajevu. Član je također mnogih društava. Od 1995. član je Akademije nauka i umjetnosti BiH. Izlagao je više puta na zajedničkim izložbama. Dosad je imao 80 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu.