Kritika i satira ljudskih postupaka, karaktera, stavovi o vlasti i ideologiji, doveli su do kontroverznog odnosa prema velikom hrvatskom književniku Ivi Brešanu. Bio je uzdizan, podcjenjivan, a mnogi su mu i “digli pozdrav” jer su smatrali da u svojim djelima opisuje baš njih. On naravno nije pisao o konkretnim osobama, ali je opisivao likove iz svoje okoline, izgrađivao ih u fiktivne, amalgamirane karaktere, zbog čega smo svi mi na jedan način zastupljeni u njegovoj književnosti. To je razlog zašto je njegovo djelo veliko i moćno, istaknula je prof. dr. sc. Helena Peričić, inicijatorica i predsjednica Organizacijskog i programskog odbora Prvog Brešanovog svibnja, koji se danas i sutra održava na Sveučilištu u Zadru.
Cilj skupa je predstavljanje i istraživanje raznolikih dimenzija Brešanova književno-umjetničkoga opusa iz različitih perspektiva, od teatrološke i dramatološke, filmološke, književno teorijske, povijesne, sociološke, antropološke, lingvističke, kulturološke do svih drugih koje će doprinijeti temeljitijem razumijevanju i sagledavanju ovoga specifičnoga i vrijednoga opusa. Osim domaćih znanstvenika, među kojima su i neki bivši studenti Sveučilišta u Zadru, o Brešanovom djelu izlagat će gosti iz Poljske, Austrije i Sjedinjenih Američkih Država.
Kako je Peričić istaknula u uvodnom govoru, Brešan svojim opusom – dramskim, scenarističkim i proznim, nadilazi sve ono što se na razini pripremanja i organizacije prvog znanstvenog skupa posvećenom njegovom djelu događalo u posljednjih desetak mjeseci. O tome kako su prizemne situacije koje je Brešan secirao, kritizirao i ismijavao i dalje među nama, svjedoče i nedavne zamjerke koje su na račun skupa stigle iz Šibenika.
– Ovaj skup ne pripada našem Odsjeku, ni Sveučilištu, ni Zadru, ni Šibeniku, ni bilo kojem drugom gradu. On pripada isključivo Ivi Brešanu i u službi je njegova stvaralaštva. Ovo nije pričao dva grada, o Mrduši Donjoj ili Gornjoj, ovo nije događaj podložan brešanizaciji naših malih, gluhih i sitničavih nagnuća. Postojala je ideja da u okviru skupa posjetimo Šibenik i Memorijalni centar koji se trebao dovršiti do svibnja, no ta pružena ruka nije prihvaćena. Takva reakcija žalostila bi i Brešana da je među nama, istaknula je Peričić.
Sudionici će u dva dana izlagati o različitim aspektima Brešanovog djela – škrtosti, mehanizmima dekonstrukcije i relativizacije povijesti, engleskom prijevodu govora u Papićevom filmu, recepciji u Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj, religiji i ideologiji u njegovim djelima, socijalističkom kontekstu, govorima šibenskog zaleđa itd. Želja organizatora je da nakon Prvog slijede Drugi, pa i treći Brešanov svibanj, jer je njegov opus opsežan, osebujan i raznolik toliko da je istraživački neiscrpan.
Uoči prvog plenarnog izlaganja akademik Boris Senker pohvalio je Zadar zbog skupa koji će nositi ime ovog velikog dramatičara i romanopisca.
– Svi mi se bavimo Brešanom, ali ovakvi skupovi su prigoda da se ljudi sastanu i da se intenzivira bavljenje piscem koji nije bio vezan samo za posljednja dva desetljeća socijalizma. Interes za njegovo djelo je pomalo i nestao, iako je on i zanimljiv pisac o kojem se ima što reći, istaknuo je Senker.
Uspješan rad sudionicima je zaželjela prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Ivanka Stričević.