Sveti Krševan ili Krizogon živio je u 4. stoljeću te je bio vjeroučitelj sv. Stošije. Prema predaji, zbog svjedočenja vjere odrubljena mu je glava, a u 7. stoljeću njegove su relikvije prenesene u Zadar, o čemu piše i Konstantin Porfirogenet. Sve što se dalje događalo oko ovoga sveca, njegovih relikvija, samostana i crkve koje su mu podignute u spomen, pravi je srednjovjekovni triler, a jedno od najvažnijih svjedočanstava o tome je i Zadarski kalendar, napisan u skriptoriju benediktinskog samostana u 14. stoljeću, koji je kasnije spletom različitih okolnosti dospio do oksfordske knjižnice Bodlean.
Gotovo 700 godina kasnije Zadarski je kalendar ponovno ugledao svjetlo dana, nakon što je skeniran, a potom uz prijepis, prijevod s latinskog, a potom i prijevod na engleski jezik te uredništvo Josipa Balabanića i Josip Kolanovića, pod naslovom “Zadarski kalendar iz benediktinskog samostana sv. Krševana (1322.)”, objavljen u izdanju Sveučilišta u Zadru. U Sečanoj dvorani predstavili su ga prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić, prof. dr. sc. Serđo Dokoza, koautor dr. sc. Maksim Klarin te kourednik i koautor dr. sc. Josip Balabanić.
– Važnost samostana svetog Krševana nadilazila je nacionalne okvire, a na ovaj način znanstvenici pokušavaju revitalizirati njegovu bogatu baštinu, čiji je jedan od najvažnijih spomenika upravo Zadarski kalendar. Nismo sretni što danas prolazimo kod crkve sv. Krševana a da ne možemo ući u nju. Odgovornost je ovog naraštaja da se to promijeni, poručio je prorektor Faričić.
Za Sveučilište je ovo jedno od najvažnijih znanstvenih izdanja u 2018. godini, a sve potentnije izdavaštvo pozicionira ga u red onih sveučilišta koja kompleksno promišljaju stvaranje novih znanja, kao i njihovog prijenosa u društveni i gospodarski sustav, istaknuo je.
Dr. Dokoza dao je povijesni okvir i opisao značenje sveca za Zadar od dolaska njegove relikvije. Postoje različite predaje o njihovom prenošenju, a prva povijesna činjenica je gradnja crkve sv. Krševana 986. godine, i to na ruševinama samostana.
– U doba kada nepismeni Barbari prekrajaju Europu, u Zadar dolaze benediktinci, donose svoja znanja i pod parolom “ora et labora” čuvaju kulturu antičke Grčke, na čijim je temeljima nastala suvremena Europa. U samostanu su osnovali skriptorij, kojim su kulturno pokrivali kompletno područje Dalmacije i unutrašnjosti.
Malo je knjiga, nažalost, sačuvano, ali su ostali tragovi koji upućuju na postojanje različitih liturgijskih i duhovnih knjiga, kao i anala u kojima su opisivali aktualne događaje, genealogije kraljeva Trpimirovića, kojom bi dokazivali prava na posjede koje su im vladari dali, popisa priora grada iz plemena Madijevaca itd.
– U vrijeme kada mletačka vlast nameće kneza i nadbiskupa zadarski patriciji, koji se nastoje osamostaliti, vežu se uz sv. Krševana, koji jedini ima egzempciju, to jest nije pod nadbiskupom, već izravno pod papom. Između Krševanovog opata i nadbiskupa i njegove svite, koji su vezani za Sv. Stošiju, vode se stalne borbe, pri čemu i papa staje na stranu zadarskih patricija, te ekskomunicira nadbiskupa kada ovaj osobno opljačka zlato iz Krševanove riznice, naveo je Dokoza.
Do otvorenog sukoba dolazi 1245. kada biskup Nikola Matafar nakon mise u sv. Krševanu ide na trg, skida zastavu sv. Marka i postavlja Krševanovu. Uslijedile su otvoreni sukobi, mletačka opsada grada, a konačni kraj važnosti ovog sveca bilo je dodjeljivanje samostana kardinalu u Vatikanu, što je bila uobičajena praksa u to vrijeme, a završavala bi isisavanjem dobiti i konačnim slomom.
Sam kalendar, prezentirao je dr. Klarin, sastoji se od kompliciranih izračuna s tablicama, uz pomoć kojih su se određivali datumi na koje je padao Uskrs, raspored dana u godini kroz više stoljeća, visina Sunca u meridijanu, broj sunčanih sati u danu, deklinacija i pomak Sunca itd.
Dr. sc. Josip Balabanić otkrio je kako je rad na knjizi počeo još 80-ih godina prošlog stoljeća, kada se uz financijsku pomoć zadarske Udruge kapetana i poručnika trgovačke mornarice pribavilo snimke iz Oxforda te dozvolu za njihovo izdavanje u znanstvene svrhe. Taj posao zbog ratnih zbivanja tada nije završen, pa su on i dr. Kolanović prije dvije godine uz pomoć Sveučilišta u Zadru i Hrvatskog državnog arhiva svoj rad pretočili u knjigu.
U uvodnom dijelu, koji je potpuno izvoran, prikaz je svetkovina i blagdana, ali i Mjeseca, čije je praćenje gibanja i poznavanje mijena bilo važno za sve tri abrahamske religije, da se zna kada „padaju” Pesah, Uskrs ili Ramazan. Što se tiče same vrijednosti Kalendara, citirao je pok. Marijana Grgića, koji je rekao kako on “svjedoči kako je u vrijeme kada je izrađen, primorski dio Hrvatske bio u središtu europskog duhovnog i kulturnog zbivanja. Ovakav dokument nije mogao nastati u nekome zabitnome kraju svijeta, u nekoj kulturnoj provinciji. To se moglo dogoditi samo u istaknutom kulturnom središtu kakav je Zadar bio u 13. i 14. stoljeću, kada je preko svojih benediktinaca doživljavao materijalni i kulturni procvat”.
– Prastari zadarski rukopis iz skriptorija benediktinske Opatije sv. Krševana zapis je iz davnina, kulturno-povijesni dokument velike vrijednosti. On svjedoči o tome što je naš Zadar bio u to doba, prije sedam stoljeća, što je bila naša Domovina u ovom dijelu Zapadnog svijeta . On je “dokaz” o nama kakvi smo bili u prošlosti – u svojim precima, ovdje u Zadru, zaključio je Balabanić.
