Na proširenju (trgu) u Ulici Federica Grisogona sutra će se u 18 sati u okviru Festivala znanosti, koji se ove godine održava s temom boje, održati predavanje „Pričajmo o bunkerima”. Na predavanju će se predstaviti idejno rješenje vizualne prezentacije bunkera u prostoru bojom, odnosno korištenjem umjetnog osvjetljenja. Takvo idejno rješenje je nastalo u okviru ranijeg projekta Atrium+ (Interreg Italija – Hrvatska) kroz koji je napravljen prijedlog bunkerske pješačke rute.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata Zadar je Rapallskim ugovorom pripojen Kraljevini Italiji. Kao izolirana talijanska enklava na hrvatskoj obali, Zadar je morao uspostaviti i sustav granice i kontrole međudržavnih prijelaza prema okolnom području. U tu svrhu, ali i zbog sve izvjesnijih ratnih sukoba, gradi se čitav sustav bunkera i tunela koji prate tu novonastalu međudržavnu granicu, kao i granični prijelazi kojima lokalno stanovništvo iz okolnih mjesta, s otoka i sela uz predočenje iskaznice svakodnevno poslom dolazi u grad. Taj čvrsti sustav bunkera u velikom postotku je ostao sačuvan sve do danas, a dio tog sustava je korišten u obrani Zadra u Domovinskom ratu.
Sustav je cijelo ovo vrijeme ostao posve neistražen, nedokumentiran i zanemaren, iako broji preko dvjesto zasebnih objekata. Sačuvani bunkeri izgrađeni su uglavnom upotrebom armiranog betona i kamena, različitih su dimenzija i poneki od njih zaista privlače pažnju svojom maštovitom izvedbom, ali isto tako i svojom funkcionalnošću i trajnošću, usprkos zanemarivim ili nikakvim naporima za njihovim očuvanjem.
Sustav bunkera zaostao iz vremena talijanske uprave istražuje se kroz projekt REVIVAL (Interreg Italija – Hrvatska) u kojem uz brojne druge partnere iz Hrvatske i Italije sudjeluju Sveučilište u Zadru i Grad Zadar. Na prezentaciji će sudjelovati članovi obaju istraživačkih timova iz Zadra.
Trg, odnosno proširenje u Ulici Federica Grisogona, izabran je kao idealno mjesto za ukazivanje na važnost boje u poslijeratnoj arhitekturi. Naime, kada bi se obnovila izvorna boja pročelja okolnih zgrada, taj maleni gradski prostor bi svojom vizurom podsjećao na gradske predjele slikovitih otočića Burana i Murana.