KvART vas poziva na premijeru predstave “Revizor” Dragon teatra u petak 21. lipnja u 21:00 sat na otvorenoj sceni Žutinel.
“Radnja se događa u dalekoj provinciji u kojoj vladaju nered i korupcija. U takvoj sredini pojavu kicoškog besposlenjaka i blefera Hlestakova mještani zbog gluposti i straha zamjenjuju za državnog revizora. Korupcija, mito, zloraba položaja i moći sinonim su ne samo nekadašnjega nego i našega doba.”
Početkom svoje karijere, Nikolaj Vasiljevič Gogolj je bio poznat po svojim kratkim pričama, zahvaljujući kojima je zaradio poštovanje drugih ruskih književnika, pogotovo Aleksandra Sergejeviča Puškina. Nakon što je stekao svoju reputaciju, Gogolj je počeo raditi na kazališnim predstavama. Njegov prvi pokušaj da napiše satiričnu dramu o carskoj birokraciji 1832. nije uspio. 1835. je dobio inspiraciju za novo djelo od Puškina.
Puškin je imao spremnu priču o čovjeku za koga se greškom umislilo da je revizor iz 1833.
Književna kritika je Gogolju prebacivala da u svojoj komediji nije stvorio nijednu pozitivnu ličnost. Poslije prvih premijera koje su izazvale velike sporove, diskusije i sukobe, Gogolj je rekao da je stvorio jednu rijetku pozitivnu ličnost – smijeh. Gogolj je smatrao da bi književnost trebala prikazati realnost surovu kakva jeste i da bi se takva realnost morala promijeniti.
Zbog oštrog Gogoljevog prikaza ruskog društva, cenzor je najprije odbio djelo 1835, ali je nakon apela samog cara Nikolaja I dao dozvolu da se stavi na kazališni repertoar. Ali, uspjeh ovog djela toliko je prodrmao birokraciju u Rusiji, te je konstanti pritisak putem novina primorao Gogolja da se preseli u Rim.
Revizor pokazuje sve društvene poroke, socijalna zla, dvoličnost i druge društvene probleme. Svi likovi prikazani u komediji, osim Hlestakova, prikazani su kao naivni, skloni dodvoravanju, nesposobni i nesnalažljivi. Gogolj je odlično prikazao sve probleme društva Ruske Imperije 19. stoljeća ismijavajući društveno stanje i ljudsku narav.
Koncept predstave pomaknut je prema nekom budućem vremenu, avangardi koja je uslijedila gotovo stotinjak godina nakon nastanka djela.
Dramatizacija djela je kompaktna, a izbor ključnih scena i momenata ucrtava živ ritam radnje koji u piščevom orginalu često meandrira u ponavljanja i usporavanja centralne radnje. Zanimljiv je odabir mlade glumice za ulogu Hlestakova, upravnice pošte umjesto poštara, kao i redukcija broja likova, koja nije nimalo narušila glavni tematski niz i slijed same radnje predstave.
Dinamičnu i zanimljivu režiju, prilagođenu mogućnostima svojih studenata, potpisuje profesionalna kazališna redateljica i dramska pedagoginja Maja Šimić, a čitav program podržan je produkcijski od strane zadrugART a, platforme za suradnju i razvoj nezavisne kulture grada Zadra te od strane Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra.
Oduševljena publika na pretpremijernoj izvedbi 4. lipnju u HNK Zadar glumce je počastila gromoglasnim aplauzom u više navrata. Prvo službeno postavljanje Gogoljevog Revizora na zadarske kazališne daske urodilo je plodom. Odabir teksta, prepoznavanje teme i motiva, katarza kroz smijeh i suze.
