Na Sveučilištu u Zadru sutra će se održati znanstveno-stručni kolokvij u povodu 100. obljetnice smrti Petra Lorinija (1921. – 2021.). Tim povodom konferenciju za medije danas su u Rektoratu održali prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić i predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i Zverinca Nenad Marčina.
Lorini je bio prosvjetni djelatnik i ribarski vizionar, koji je prije više od 100 godine isticao kako je more oranica koju treba sijati i orati da bi se kvalitetno želo. Kao rođeni Saljanin živio je u mnogim sredinama, u kojima ukazivao na potrebu da se ribarstvo unaprijedi, a o Jadranu povede briga kao o važnom resursu. Smrt ga je zatekla u Beogradu, u kojemu je boravio nakon što ga je Kraljevina SHS angažirala za pregovore s Kraljevinom Italijom. Snažno se protivio odluci da se Talijanima dopusti koćarenje u teritorijalnim vodama Kraljevine SHS. Njegov život dobro je opisan u znanstvenoj literaturi, ali je šira javnost do sada bila uskraćena za njegov doprinos hrvatskom morskom ribarstvu.
– Njegove misli iz knjige “Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora” i danas su aktualne, posebice problemi koji proistječu iz prevelikog ribolovnog napora i potrebe da se ulovi što više ribe, što tehnologija omogućuje, a da se ne vodi računa o održivosti takve djelatnosti. Kao glavni austrougarski ribarski nadzornik za cijelu Jadransku obalu tražio je da se svi oni koji sudjeluju u ribolovu obrazuju o ribolovnim tehnikama, ali i taktilno odnose prema prirodnim resursima. Ukazivao je na pogubnost mreža potegača, migavice, ludara, fružate, a posebice upotrebe dinamita, što je s pravom smatrao kriminalom, istaknuo je prorektor Faričić.
Danas je situacija posebno zabrinjavajuća jer se unatoč modernim tehnologijama i pojačanim naporima ne prikazuju realne brojke o izlovu i prodaji ribe. Lokalni stanovnici pritom nisu problem, jer imaju pravo samo na 200 metara jednostruke mreže stajačice, čime love uglavnom ribu manje kvalitete i ne utječu na bioraznolikost mora. Problem su koćari koji neselektivno love blizu obale, zahvaćajući svojim alatima veliki broj nedoraslih jedinki, što dugoročno utječe na osiromašenje fonda, istaknuo je Faričić.
Marčina je izrazio žaljenje što nakon posljednje izmjere Petar Lorini više nema ulicu u Salima, jer su one sada označene brojevima. Istaknuo je i kako je on bio potomak druge talijanske obitelji koja je stigla u Sali u 16. stoljeću, od ukupno šest, ali se unatoč svom porijeklu uvijek smatrao Hrvatom. Ne čudi stoga da su ga Saljani i u ono vrijeme preveli iz Beograda kako bi ga ukopali u rodnom mjestu.
Kolokvij će biti svečano otvoren sutra u 9 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Zbog epidemioloških okolnosti drugi dan kolokvija, koji je bio predviđen u subotu, bit će održan u nekom drugom terminu. Rezultat kolokvija bit će monografija o Petru Loriniju i stanju hrvatskog ribarstva, u svjetlu onoga što je Lorini govorio prije 100 godina.
